130 godina organiziranog vinarstva i vinogradarstva u BiH

Berba grožđa u Hercegovini u punom je jeku. No, ovi dani prilika su i za vratiti se u prošlost te podsjetiti na same početke hercegovačkog vinarstva i vinogradarstva.

Jedna od glavnih asocijacija na Hercegovinu je kvalitetno grožđe i vrhunsko vino. Generacijama se s koljena na koljeno, prenosilo znanje i ljubav prema vinarstvu i vinogradarstvu. 130 godina je prošlo od prvog spomena organiziranog vinarstva i vinogradarstva u zemlji, a danas i sutra, brojni stručnjaci će kroz Međunarodni znanstveno stručni skup, obraditi brojne teme i podsjetiti, kako je bilo nekad, a kako je danas.

Iako mala i ne u velikoj mjeri bogata vinogradima, naša zemlja može se pohvaliti vrhunskim vinima. Osobito prepoznatljivom Žilavkom i Blatinom.

“Mi danas na našem području imamo vrhunska vina koja su prepoznaljiva u svijetu. Naša prednost je što nismo masovni u vinogradarstvu nego što radimo na kvaliteti”, rekao je prof. dr. Ivan Ostojić, dekan Agronomskog i prehrambeno tenološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

U domaćem vinarstvu i vinogradarstvu svoj doprinos dala je i Vlada HNŽ-a. Konferenciju je danas u ime hrvatskog člana Predsjednštva BiH dr. Dragana Čovića, svečano otvorio predjednik Vlade dr. Nevenko Herceg.

Prema podacima, Federalnog agromediteranskog zavoda, prije više od 100 godina u Bosni i Hercegovini je bilo preko 6 000 hektara vinograda, a danas oko 3 i pol tisuće. Prema strategiji razvoja poljoprivrede, cilj je dostići brojku o 10 000 hektara.