Knezović: BiH je postala protuustavna država, Hrvate se već 25 godina izolira

U HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” urednika Damira Smrtića o posjetu hrvatske predsjednice Bosni i Hercegovini, o odnosima Hrvatske s BiH, o položaju Hrvata i izmjenama Izbornoga zakona razgovarali su posebni savjetnik Predsjednice RH Mate Granić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, Joško Klisović (SDP), komentator HRT-a Tihomir Vinković i analitičar Marijan Knezović.

Marijan Knezović smatra da će prava kriza u BiH doći s Izbornim zakonom. Hrvati u BiH ne prihvaćaju i ne vole ovakvu BiH, ali žele uspjeh BiH u kojoj će se osjećati ravnopravno i biti treći entitet. Hrvate se već 25 godina politički izolira kao da nisu temelj BiH, rekao je Knezović. BiH je dogovor triju temeljnih naroda, a ako se izbaci jedan, to onda nije ista država, javlja HRT.

Knezović ne vjeruje da će se dogoditi novi Izborni zakon, i to zbog onih koji tvrde da provode građansku politiku u BiH, a u stvari je to fasada za velikobošnjački nacionalizam pričom o tome kako su druga dva nacionalizma loša, a građanstvo je dobro. BiH ionako nije nikome u fokusu, kao ni njezina funkcionalnost i stabilnost, jer takva BiH nikome ne bi odgovarala.

Problem je u samom ustavnom uređenju BiH koja je, kaže Knezović, postala protuustavna država. Više od 200 puta amandmanima – koji su prisilno nametnuti od strane predstavnika i nisu ratificirani u parlamentu – mijenjan je Daytonski sporazum. Uvijek je to bilo na štetu Hrvata i Srba, tj. onih koji žele federalizam.

Mate Granić posjet predsjednice Grabar-Kitarović BiH ocjenjuje jako važnim. Atmosfera svih sastanaka bila je odlična, iako je bilo nerazumijevanja u njihovoj pripremi. Granić čvrsto vjeruje da će ovaj posjet pomoći da legitimni predstavnici triju naroda pronađu najbolja rješenja za otvorena pitanja koja postoje.

Joško Klisović smatra da nije bilo nikakvih novih poruka za BiH u posjetu predsjednice i da bi posjet bio besmislen da nije odlučila otići u Ahmiće i Križančevo Selo. Na taj način je simbolički pokazala da Hrvatska stoji iza svih žrtava rata, neovisno o tome tko su bili počinitelji.

Dodao je kako je predsjednica posjetila BiH da bi objasnila što je radila u Turskoj, koju je, prema Klisoviću, posjetila kako bi dobila potporu Erdogana za promjenu Izbornoga zakona u BiH – u čemu nije uspjela. Granić mu je rekao da ne poznaje činjenice i temeljne principe diplomacije, kao i da laže o razlogu posjeta Turskoj, koji je bio postizanje Daytonskoga sporazuma i njegovih elemenata.

Ako se sva tri naroda u BiH uspiju dogovoriti, neće trebati novi Dayton, čijem je duhu potrebno vratiti se u svakome slučaju, smatra Granić, kao i donijeti novi Izborni zakon.

Zdravka Bušić kaže da je Hrvatima u BiH važno osjetiti da je Hrvatska uz njih, uslijed izmjene Izbornoga zakona. Bušić se nada da će se to doista dogoditi i da hrvatski narod u BiH mora zauzeti stajalište. Ako se to ne dogodi, RH će vidjeti kako reagirati. Isto tako, nada se da će BiH postati kandidatkinja za pristup Europskoj uniji, a s obzirom na to da trenutno predsjeda Bugarska, ovo je možda najpovoljniji trenutak za to.

Tihomir Vinković smatra da je najveći problem u nedorečenostima Daytonskoga sporazuma, tj. u nerazumijevanju njegova jezika. Piše da se u predsjedništvo biraju predstavnici Hrvata, Srba i Bošnjaka, ali ne piše tko ih bira. Amerikancima je bilo samorazumljivo da svatko bira svojega, ali onima u BiH očito nije.

Istaknuo je da se, kad su u pitanju zločini u BiH, puno manje spominju zločini koje su počinili mudžahedini, kao i to da je armija BiH rekla da nije imala kontrolu nad njima. Isto tako, devedesetih je u BiH postojala akcija kojom je razbijeno središte iranske obavještajne službe, i to je važno znati, smatra Vinković.

Izvor: HRT