Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju ZHŽ-a poslan na doradu

Nakon burnog sastanka roditelja s ministricom obrazovanja, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije u veljači ove godine, u Širokom Brijegu održana je javna rasprava o prijedlogu Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju. Radna verzija Prijedloga zakona o odgoju i obrazovanju dostupna je članovima roditeljskog vijeća i sindikatu već duže vrijeme. Predstavnici roditeljskog vijeća tvrde kako nisu sudjelovali u izradi Nacrta zakona, ali imaju puno primjedbi, što su javno i izrekli.

“Naše su glavne zamjerke to što su Nacrtom zakona najmanje zastupljena prava djece. Veliki dio nacrta bavi se pravima nastavnika i nekakvim formalno-pravnim stvarima. Međutim, kod konkretnih prava djece, poput etičkih kodeksa koji bi pokrivali zaštitu i prava djece unutar odgojno-obrazovnog sustava, to je riješeno jako manjkavo i krnje”, komentirala je Klaudija Karamatić, predsjednica Roditeljskog vijeća OŠ Ivan Mažuranić Posušje.

Ružica Mikulić, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i sporta ZHŽ-a, odgovorila je da su kritike uvažene: “Sve kritike i komentari uneseni su u zapisnik. Sukladno pravnim aktima i našim mogućnostima, to će se pokušati uvrstiti u zakon.”

Tijekom javne rasprave očigledno je bilo negodovanje Ministarstva obrazovanja na mišljenje struke. Ministrica obrazovanja tvrdi kako će biti problem uvrstiti u Nacrt zakona kritike vezane za trorazredne kombinacije: “Zbilja ne možemo izbaciti u potpunosti trorazredne kombinacije. Trebalo bi poštivati Pravilnik o upisnim područjima. Onda nam se ne bi događalo da je malo đaka u područnim školama. Tada bi postojale dvorazredne, a ne trorazredne kombinacije”, dodala je Mikulić.

Neki od prijedloga su da se uvede sistematski i stomatološki pregledi za djecu, tematske ekskurzije i eksperimentalni programi, ali oni koji se ne kose s vjerskim uvjerenjima roditelja. U ministarstvu tvrde kako nemaju dovoljno novca za to, međutim s druge strane novca se našlo za povećanje broja školskih odbora, s pet na sedam u korist osnivača i županije. “U obrazloženju ovog zakona na kraju se navodi da bi te naknade iznosile oko 15 tisuća KM. Rad bi trebao biti dobrovoljan, kako je bilo i prije. Bilo bi poželjno da se nikome ne plaća ta nanada”, kaže Karamatić. “Bilo bi bolje da se taj novac preusmjeri, recimo, na sistematske preglede naše djece.”

Iako ovaj zakon treba biti temelj za obrazovni sustav, javna rasprava za osnovne, ali i srednje škole, nije donijela nikakve jasne zaključke. Svi prijedlozi će biti upućeni na Skupštinu, a do tada predstavnici sindikata i roditeljskog vijeća nadaju se novoj javnoj raspravi.