Argumenti: “Da se Hrvati nisu organizirali u HZ-HB, Mostar bi doživio sudbinu Vukovara”

Koja je bila uloga Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Domovinskom ratu te je li njezin teritorij trebao postati treći entitet u BiH? U sinoćnjem izdanju emisije Argumenti, o tome su govorili ministri u Vladi HR-HB Vladimir Šoljić i Ilija Kožulj te novinari Zoran Krešić i Jurica Gudelj.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna nastala je iz potrebe samoorganiziranja hrvatskog naroda, istaknuli su bivši ministri u Vladi HR-HB.

“Ako imamo na umu da u to vrijeme uopće nije postojao sustav obrane u BiH zbog toga što JNA nije bila pod zapovjedništvom Predsjedništva BiH. Teritorijalna obrana je imala samo drvene puške, ona je bila razoružana i bespomoćna u slučaju vojnog napada. Ako tome dodamo da su dvije trećine BiH bile izvan nadzora središnje vlasti i kada nije bilo nikakve reakcije kada je razrušeno selo Ravno, što je Hrvatima preostalo nego da se samoorganiziraju jer tko bi ih drugi branio”, kazao je predsjednik Glavnog vijeća HZ-HB Vladimir Šoljić.

“Travnički HDZ je 6. kolovoza 1991. godine rekao da bi bilo pametno organizirati regionalne zajednice za pripremu obrane. Tako je formirano osam regionalnih zajednica sa 70 općina i bilo je logično da se to sve objedini pod jednu zajednicu kao što je HZ-HB. Druga faza je bila Hrvatska Republika Herceg Bosna i mislim da smo se mi kao Vlada izuzetno dobro snašli, da smo radili dobro, koordinirano i pametno. Činjenica da u Federaciji još uvijek postoje zakoni iz HR-HB i koji se i danas primjenjuju”, poručio je bivši ministar prometa i veza u Vladi HR-HB Ilija Kožulj.

Da se Hrvati nisu organizirali u HZ-HB, Mostar bi doživio sudbinu Vukovara, poručio je novinar Večernjeg lista Zoran Krešić.

“Bez obzira na bilo kakve odluke i presude sudova, mislim da svi trebaju biti ponosni na ono što je bila HZ-HB, a poslije i HR-HB. I ste strane me nekako smeta kada ljudi nekako bojažljivo pričaju o tome razdoblju, a ja sam stava da bi to trebala biti prva lekcija u školi. Djecu treba učiti činjenicama da ne bi opstali i ostali da se Hrvati tada nisu samoorganizirali”, istaknuo je novinar Večernjeg lista BiH Zoran Krešić.

“Svaki napad na Herceg Bosnu zapravo je napad na težnje hrvatskog naroda u BiH za puno ostvarenje njegove političke jednakopravnosti i konstitutivnosti. Upravo zbog toga se demoniziraju stvari iz prošlosti pa se tako priča o udruženom zločinačkom pothvatu, o zločinačkoj Herceg Bosni, u prvi plan se stavljaju sve negativnosti. Njih je bilo, ali Bože moj bio je rat, logično je da će biti i negativnih stvari jer je ratno stanje”, tvrdi urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj.

Vladimir Šoljić ističe kako nema nikakvih dvojbi da bošnjačke političke elite od Hrvata žele napraviti građane drugog reda.

“Herceg Bosna im nije smetala samo do odluke o neovisnosti. Čim je ta odluka donesena Hrvati su postali višak. Izigravanjem prijateljstva s hrvatskim narodom kao saveznikom za obranu BiH, bošnjačko rukovodstvo je pregovaralo sa srpskom stranom i došlo je do tzv. historijskog sporazuma između Srba i Muslimana gdje je Alija Izetbegović vodio pregovore s JNA da budu vojska Bosne i Hercegovine. Već se tada vidjela ta dvoličnost koja je i danas prisutna. Herceg Bosna je bila dobra kad je udomljavala Muslimane na svom prostoru i kad su mogli prevoziti oružje preko njezinom teritorija. Kad je ona postala zločinačka stvarno ne znam. Volio bih znati datum i čin kojim je Herceg Bosna postala zločinačka”, istaknuo je je predsjednik Glavnog vijeća HZ-HB Vladimir Šoljić.

Zoran Krešić naglašava kako su u svim dogovorima i razgovorima, Hrvati bili jedini koji su pokušavali zaustaviti rat, dok Gudelj ističe kako je HR-HB od početka do kraja bila lojalna središnjoj vlasti u Sarajevu.

“Alija Izetbegović je žrtvovao Srebrenicu da bi dobio malo veći komad zemlje. To čak govore i njegovi policajci iz Srebrenice koji su tamo bili šefovi. Oni vrlo otvoreno govore o jednom savjetovanju iz 1993. godine na kojem je gospodin Izetbegović rekao da se mora podnijeti neka žrtva da bi se dobio malo veći teritorij. Dakle, HR-HB nastaje u okolnostima kada je pokušava napraviti iskorak jer su Hrvati potpisali svaki mirovni sporazum, dok su Bošnjaci prvo potpisali pa bi poslije sporazume odbacili. To je njihova matrica gotovo svih ponašanja i do dan danas, prvo se nešto prihvati pa se poslije povlači. U tim okolnostima bilo je više nego opravdano uspostaviti HR-HB”, poručio je novinar Večernjeg lista BiH Zoran Krešić.

“Činjenica je da su i HZ-HB i HR-HB od početka do kraja bile lojalne središnjoj vlasti u Sarajevu koja nije funkcionirala, nije pokrivala teritorij cijele države. Međutim, i bez obzira na to na svakom memorandumu Hrvatske Zajednice Herceg Bosne prvo je pisalo Republika Bosna i Hercegovina pa tek onda ispod toga HZ-HB. Ne samo da je spašen hrvatski narod, nego je spašena državnost Bosne i Hercegovine. Mislim da je to zapravo najveći hrvatski poraz jer smo mi BiH obranili u ratu i onda smo je isporučili Sarajevu, da bismo danas od tog istog Sarajeva kojeg smo na određeni način i mi spasili, tražili politička prava. To je jedan veliki hrvatski poraz”, istaknuo je urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj.