ARGUMENTI: Ni umanjeni zahtjevi HNS-a BiH nisu prihvaćeni i sada pet dana prije izbora nemamo jasna pravila

Politička emisija “Argumenti” u zadnjem tjednu pred izbore bavila se retorikom kandidata. Prije svega što BiH očekuje ako se opet ponovi izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva, idemo li putem demokratske izborne utakmice ili retorikom sve oštrije i udaljenije jedni od drugih. O tome su govorili sociolog Ivan Vukoja, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Ilija Musa te politolog Goran Kutle.

Vukoja za ove izbore odbacuje epitete “povijesni, sudbonosni” i sl., ali se slaže da su važni u smislu dugogodišnjeg proseca promjene karaktera ove države gdje se pokušava promijeniti njezina bit, a to je konstitutivnost tri naroda. Od 2000. godine i Barryevih amandmana taj pojam se pokušava modificirati i relativizirati, dodaje.

Kao odgovor na tu vrstu rastakanja Daytonskog karaktera ove države Musa kaže da stranke s hrvatskim predznakom se inače obraćaju putem hrvatskih medija te da za njih nema puno smisla obraćati se bošnjačkom korpusu putem nekih drugih sredstava. Kada bi krenuli plasirati informacije u medije bez impresuma, bez potpisa na člancima itd. to bi samo još više potaknulo Bošnjake da glasuju za Komšića. Kao glavnu stvar Musa ističe ispravno shvaćanje dosadašnjih odluka Ustavnog suda BiH po pitanju popunjavanja Doma naroda i izbora u Predsjedništvo.

Kutle smatra da Komšić ne može dobiti ni blizu količinu glasova koje je dobio 2010. jer je tada imao jaču infrastrukturu SDP-a iza sebe, ali i potporu nekih drugih stranaka tzv. ljevice.

“Vrlo jednostavnom logikom, da su kandidati za Predsjedništvo predstavnici svih građana onda bismoi imali jednog predsjednika, ne trojicu ili da su oni predstavnici entiteta onda bismo imali dvojicu. Stoga je jedini ispravan odgovor na pitanje zašto BiH ima tri predstavnika taj što ima tri konstitutivna naroda”, pojašnjava Vukoja te dodaje da je prvi logičan korak toliko puta najavljivana promjena Izbornog zakona. Želi što veći izlazak birača pripadnika sva tri naroda uz želju da ne upadnu u zamku nemoralnog biranja tuđih predstavnika.

Možda je rano govoriti o tome hoće li i zbog čega biti potrebno aktrivirati vitalni nacionalni interes, ali iz praktičnih primjera profesor Musa govori u slučaju postavljanja veleposlanika za vrijeme mandata Željka Komšića gdje je primjerice za čovjeka u Vatikanu postavljen Bošnjak. To nije po sebi nužno pogrešno, ali ipak smatra da bi Hrvat trebao i mogao bolje graditi odnose prema Svetoj stolici, što ovdje nije bio slučaj. Svo ovo dovodi (i dovodilo je) do niza komplikacije te zbog toga BiH ne može funkcionirati s današnjim ustrojem.

Nova apelacija Ustavnom sudu ne bi donijela ništa posebno novo, jer prethodna odluka po “pitanju Ljubić” može gledati u duhu izbora za Predsjedništvo, kaže Musa i dodaje da ova situacija gdje međunarodna zajednica pere ruke od promjene Izbornog zakona i implementacije, a čak su tolike rezolucije EU govorile o federalizaciji i sličnim smjerovima uređenje države.

O korištenju nekih presuda Europskog suda za ljudska prava (Sejdić i Finci) u svrhu poništavanja konstitutivnosti Vukoja tvrdi da taj sud nema nadležnosti određivati unutardržavno rješavanje tog pitanja koje je moguće jednostavno implementirati unutar našeg postojećeg Daytonskog uređenja. Zagovaranje primjene građanskog koncepta sigurno ne vodi u stabilnost ili europsku budućnost već urušavanje države, slažu se gosti.

O izbornoj retorici Kutle se vraća na određene medije tj. sve veći broj njih kojima je postalo normalno sotonizirati sve političke predstavnike Hrvata, ali to se također odnosi i na predsatvnike političkih stranaka koje nekada zovemo sarajevskim gdje nitko ne želi izići protiv takve vrste govora jer očekuje da bi ga ti isti mediji odmah poklopili. Također ne zanima ih u istoj mjeri govori koji dolazi od nekih srpskih predstavnika kao što je predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica koji je nazvao “ustaškom unukom” protukandidatkinju za predsjednika Republike Srpske Željku Cvijanović.

Vukoja razumije kritike prijedloga HNS-a BiH koji nije bio do kraja definiran, ali je išao na manje izmjene u nadi da će omogućiti provedbu izbora i implementaciju rezultata, no ni oko toga nije bilo dogovora. Pogrešno je bošnjačko političko tijelo gladati kao jedinstveno po ovim pitanjima, ali čini se da je u ovom predizbornom razdoblju svoje razmišljanje uspjela nametnuti jedna manjina unutar tog korpusa, dodaje.

Emisiju u cijelosti pogledajte u video prilogu.