Bakir ne zna koliko je Bošnjaka glasovalo za Željka Komšića

Pitanje izbora Željka Komšića na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH 2006. i 2010. ostaje jedan od najkontroverznijih političkih događaja u povijesti zemlje, ali vjerojatno i šire. Obzirom na obim tekstova o tom fenomenu kako u domaćim tako i u stranim medijima, časopisima, ali i TV prilozima, ostaje nejasno zašto neki istaknuti političari i dalje se prave, narodno rečeno, grbavi.

Tako je, primjerice, Bakir Izetbegović jučer gostujući u emisiji Nedjeljom u 2 pokazao kako vidi budućnost BiH. Vidi je društveno podijeljenu. Križančevo selo mu je mjesto gdje ne treba ići se pokloniti žrtvama, jer su, kako kaže, stradali vojnici, a ne civili. Masakr tih vojnika prema njemu nije problematičan, valjda je to bila nova tehnika ratovanja koju je poučavaju El Mudžahid. Ta će Ženevska konvencija.

No, osim što je vidi društveno podijeljenu, Izetbegović proglašava BiH i nefunkcionalnom državom, što je gore od ovog prvog. Nefunkcionalna jer nije spreman reći da je bošnjački narod kojem on pripada i kojeg predstavlja pogriješio i zamjerio se Hrvatima kad im je osam godina nametao Željka Komšića. Vadio se tako jučer Bakir da „Hrvati imaju druge načine bojkotiranja odluka, od Vijeća ministara pa nadalje.“ Dakle, Hrvati, bojkotirajte, a mi ćemo i dalje po svome.

Dokle bi takva BiH stigla s pragmatičnim Bakirom?

No, još veća laž je da Izetbegović zna za slučaj Komšić, kako je priznao jučer, ali ne zna koliko je Bošnjaka za njega glasalo.

Zato, evo ovdje nekoliko vrlo važnih brojki. Slika 1 pokazuje podatak koliko su pojedini kandidati dobili u općinama s većinom hrvatskog stanovništva (50%+).

Slika 2 pokazuje koliko su pojedini kandidati dobili u istočnom odnosno zapadnom dijelu Mostara. Vrlo je jasno da Komšićev izbor oslikava strukturu stanovništva u dijelovima BiH te se po tom može doći do brojke o koliko je Bošnjaka glasalo za Komšića. Bez obzira na broj Hrvata koji su mu dali glas a koje je dužan predstavljati kao konstitutivan narod, ali ne nužno i kao etnički član tog konstitutivnog naroda (barem što se Hrvata tiče!), on nije legitiman i nikad neće biti.

Tako je u Grudama Komšić dobio 128 glasova, dok su ostali kandidati na listi za hrvatskog člana Predsjedništva imali skupa gotovo 5 500 glasova.

U općinama s većinskim hrvatskim stanovništvom, izuzevši Mostar, Komšić imao 16 414 glasova, a 136 583 glasova osvojili su ostali kandidati.

U općinama s bošnjačkom većinom (Slika 3) Komšić je osvojio 311 832 glasova, što je gotovo veći broj nego broj Hrvata u BiH s pravom glasa.

Izvor: poskok.info