Čapljina domaćin međunarodnog skupa o zaštiti voda

Problem upravljanja vodama osobito je izražen u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Korištenje voda u hidroenergetske svrhe ostavlja posljedice na prirodni sustav. Posebno je ugrožena rijeka Neretva.

Izgradnja pročistača voda od iznimne je važnosti za zaštitu vodnih resursa, rekao je čapljinski načelnik Smiljan Vidić: “Ne samo u Čapljini, nego i u susjednim općinama, žila kucavica cijele naše regije je rijeka Neretva i svi smo na ovaj ili na onaj način naslonjeni na Neretvu. Zato trebamo čuvati i njezine pritoke. Svakako ne smijemo zaboraviti, kada pričamo o vodama i ovom našem području, sve ono što se događa u sustavu rijeke Trebišnjice, odnosno Gornji horizonti.”

Projekt Gornji horizonti mogao bi dovesti do isušivanja močvarnih sustava. “Najvažniji problemi su svakako vodni režim i upravljanje vodnim režimom koji je izuzetno promijenjen na rijeci Trebišnjici, što uvelike utječe na stanje voda i u općini Čapljina. Prije svega mislim na Park prirode Hutovo blato. Režim je izmijenjen i izgradnjom brojnih hidroelektrana i uzvodno na rijeci Neretvi. Tu se trebamo uskladiti, trebamo integrirati i ekološke komponente u cijeli ovaj sustav”, istaknuo je Zoran Mateljak, voditelj Ureda WWF-a u BiH.

Kako bi se riješili spomenuti, ali i drugi problemi, u Čapljini je organiziran skup o zaštiti i upravljanju vodama. Budući da se problematika tiče i susjednih zemalja, potrebna je prekogranična suradnja, što su naglasili Mario Šiljeg, pomoćnik ministra zaštite okoliša u Vladi RH te gradonačelnica Metkovića Katarina Ujdur.

BiH je zemlja s najvećim količinama vode za piće u regiji, no problem je u njezinom nerazumnom korištenju.

“Dok u Alžiru i Tunisu imaju po 300-400 kubika vode po glavi stanovnika, mi imamo 20.000 i više. Imamo puno vode. Sad tu vodu treba iskoristiti na neki način koji zadovoljava neke multipne društvene potrebe. To nije samo proizvodnja energije”, naglasio je Deni Porej, direktor Odjela zaštite prirode pri WWF Mediteranskom programu.