Čitlučanima predstavljena monografija ‘Mostarski rudnici-priče rudara’

U organizaciji Matice hrvatske Čitluk proteklog je vikenda predstavljena knjiga-monografija “Mostarski rudnici-priče rudara” autora Dragana Vidovića.

Vidović u knjizi prikazuje i objašnjava s povijesnog, kulturološkog organizacijskog, etnološkog i nacionalnog aspekta rudarstvo u Hercegovini, s posebnim osvrtom na Mostar.

Knjigu “Mostarski rudnici – priče rudara” autor je posvetio ocu Juri, rudaru mostarskih rudnika, kao i svim ostalim rudarima Hercegovine.

Knjiga je podijeljena u dva dijela, i to stručni opis rudnika u Hercegovini i priče rudara.

U prvom dijelu na stručan način opisane su sve lokacije eksploatacije ugljena na mostarskim rudnicima te rudnicima boksita, a posebno četiri bivša boksitna pogona – Čitluk, Stolac, Široki Brijeg i Posušje.

– Nažalost danas se boksit kopa samo u Širokom Brijegu i Posušju, koji rudu transportiraju van Hercegovine jer gigant Aluminij od posljednjeg rata ne prerađuje sirovu rudu – kazao je autor monografije Dragan Vidović.

U drugom dijelu knjige, dodaje autor, obrađene su priče rudara uzete iz svih hercegovačkih mjesta (sela) i to; 45 priča od živućih rudara i dvadeset priča od njihovih potomaka ili supruga.

– Danas više nema mostarskih rudnika, ali smo dužni čuvati uspomenu na značajno razdoblje naše prošlosti te jedan način života koji je hranio brojne obitelji – istaknuo je autor.

– Vrijednost monografije se posebno ogleda u svjedočanstvu ljudi koji su praktično posljednji izdanci rudarstva koje u moderno doba nestaje. Autor je iskazao veliku volju i uložio ogroman trud da se sačuvaju priče rudara u pisanom obliku – naglasio je predstavljač knjige prof. dr. sc. Žarko Bilić, inače bivši direktor rudnika Boksit u Čitluku.

Podsjetio je također kako je to uvijek bio visokorizičan i kompleksan posao te poznat kao zanimanje “kruh sa sedam kora” .

Na predstavljanju knjige bili su bivši rudari Ivan Karačić-Šuder (1929.), Jure Đinkić (1931.) i Jure Vidović, autorov otac (1931.) te nekadašnji rudari Boksita u Čituku, Širokome Brijegu, Posušju i Stocu.

U recenziji knjige, koja je na svjetlo dana izišla 2015. godine, prof. dr. sc. Željko Knežiček istaknuo je kako se vrlo malo piše o rudarima i rudnicima, a da oni za društvo daju zaista puno, dodavši kako je to prava nepravda prema rudarima.

– Njih se naravno sjetimo kad imamo neke nesreće i ne sjećamo ih se drugim prilikama – kaže Knežiček.

U knjizi su navedena i sjećanja na uvažene osobe koje su dale veliki doprinos mostarskim rudnicima te rudarska simbolika u kojem se spominje pozdrav “Sretno” kojim se pozdravljaju rudari u podzemlju jer dobar dan ili dobra večer nemaju smisla, kad u podzemlju vlada vječna tama.

– Ovaj pozdrav je više od pozdrava jer je u njemu sadržana želja da živ izađeš iz jame – pojašnjeno je u knjizi.

Izvor: Fena