Danas ističe rok za izbor izaslanika u Dom naroda PFBiH; dio bošnjačke javnosti zagovara entitetski udar na BiH

Danas će isteći zakonski rok za popunu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a još uvijek nema nikakvih naznaka da bi Središnje izborno povjerenstvo (SIP BiH) ubrzo moglo donijeti odluku, unatoč različitim pritiscima i atmosferi medijskog linča koja se u dijelu bh. javnosti stvara prema ovoj instituciji, piše Hrvatski Medijski Servis.

“Izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH se vrši odmah po sazivanju županijske skupštine nakon izbora za županijske skupštine, a najkasnije mjesec nakon ovjere izbora u skladu sa člankom 5.32 ovog zakona”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Središnje izborno povjerenstvo potvrdilo je rezultate predsjedničkih i parlamentarnih izbora 6. studenog 2018. godine nakon čega su počeli teći rokovi za sazivanje sjednica novoizabranih saziva zakonodavnih tijela Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije BiH i županija.

To znači da će danas isteći zakonski rok do kojeg su morali biti izabrani izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a odgovornost za ovo snose bošnjačke političke elite koje nisu htjele pristati na izmjene dijelova Izbornoga zakona koje je Ustavni sud po apelaciji Bože Ljubića proglasio neustavnim i naložio njihovo brisanje.

Kako se još uvijek ne postoje dijelovi Izbornog zakona BiH koji se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda FBiH predstavnici stranih veleposlanstava i međunarodni dužnosnici u BiH traže od članova Središnjeg izbornog povjerenstva da podzakonskim aktom riješe pitanje izbora izaslanika u Dom naroda PFBiH što je samo po sebi proturječno jer se time tijelo koje je zaduženo za provođenje izbornog procesa stavlja u službu zakonodavca, a to je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine koja je jedino tijelo u kojoj je moguće donijeti izmjene Izbornoga zakona.

U ovakvoj situaciji značajan dio bošnjačke političke javnosti stvara atmosferu medijskog linča prema članovima SIP-a zahtijevajući od njih da se pri donošenju navedenog podzakonskog akta koristi popis iz 1991. godine.

Korištenjem tog popisa omogućilo bi bošnjačkim političkim elitama različite političko-matematičke igre i potencijalnu kontrolu nad Klubom Hrvata u Domu naroda FBiH što uzročno-posljedično omogućuje izbor predsjednika Federacije BiH i Vlade Federacije bez legitimno izabranih političkih predstavnika hrvatskog naroda u federalnim tijelima izvršne vlasti. Inzistiranje na korištenju popisa iz 1991. i načelu da iz svake županije mora biti izabran najmanje po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH ako je predstavnik tog naroda izabran u Skupštinu županije svojevrsni je entitetski udar na državu BiH.

Podsjećamo, popis stanovništva iz 2013. godine je priznat i objavljen u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Predstavnici Federalnog zavoda za statistiku rezultate tog popisa žele diskreditirati jer on iznosi na površinu svu prljavštinu te institucije koja je na osnovu svojih procjena u razdoblju od 2006. do 2015. godine značajno umanjivala broj stanovnika u dijelovima gdje su Hrvati većina, a povećavala u bošnjačkim područjima što je uzrokovalo konstantnu pljačku hrvatskih područja značajnim umanjivanjem prihoda od neizravnih poreza. Također, popis iz 2013. pokazuje razmjere progona Hrvata iz određenih dijelova FBiH.