DIZDAREVIĆ: Komesar Lasić je s pravom zaustavio migrante na Ivan sedlu; slično se događa u Bihaću

U “Dobar, loš, zao” opet smo ugostili čovjeka koji je pokušao dati odgovore na mnoga goruća pitanja koja ne možemo samo tako ostaviti za neka ‘bolja vremena’. Ovoga puta na tapeti su bile teme sigurnosti i sustava koji se brine za nju, kriminala, migranata te drugih pravnih (ne)zakonitosti. Rođeni Tuzlak, Sandi Dizdarević je doktor sigurnosnih znanosti te istražitelj Županijskog tužiteljstva u Mostaru (Odjel za ratne zločine).

U slojevitoj državi kao što je BiH u kontinuitetu ste pod povećalom kada govorimo o istraživanju najtežih kaznenih djela, pogotovo što istražujete retroaktivno zločine koji su se dogodili prije više od 20 godina, ali tko poštuje procedure i zakon ne treba se bojati, kaže Dizdarević.

Pored komplicirane procedure te samim time dugotrajnosti suđanja za ratne zločine prvo što mnogima smeta je nepravedna praksa suđenja po dva različita zakona (bivši/preuzeti SFRJ i BiH) za koje Dizdarević tvrdi bi se zakoni svakako trebali primjenjivati podjednako prema svima.

“Pojedini tajminzi koji su se koristili prilikom uhićenja su utjecali na stvaranje političke klime, ali stojim kod stajališta da se ratni zločini ne mogu imputirati ni jednoj etničkoj skupini ni narodu već isključivo pojedincu i tu priča treba završiti”, dodaje.

Knjiga koju je pisao o ulozi svjedoka u procesima, njihovim klasifikacijama i instruiranim iskazima koji mogu biti posebno opasni, Dizdarević kaže da se kvalitetnim pripremama takvi svjedoci mogu detektirati, a na kraju većinom propjevaju, kao što bi se reklo. Jedan od lažnih svjedoka kojega se sjećamo je svjedočio u slučaju ubojstva Joze Leutara za što mu je FBiH isplatila pola milijuna maraka. Dizdarević nije protiv plaćanja informacije, ali se mora znati kada se to čini tijekom postupka.

“BiH ima nekvalitetno uspostavljen sustav sigurnosti, ali što je po mom mišljenju najveći problem jest znanje tj. (ne)stručnost osoba koje vode policiju. Ne možete očekivati od policajca da se bavi bilo kojim fenomenom ako nije zaštićen, ako zadužuje uniformu na dvije godine itd.” kaže Dizdarević.

Nakon nedavnog tragičnog slučaja ubojstva dva policajca u Sarajevu otvorilo se mnogo tema; od sve slobodnijih kriminalaca do obučenosti policije. Dizdarević smatra da su je puno lakše kvalitetnog operativca stvoriti od ljudi koji su se godinama školovali u kriminalistici koji će teorijska znanja brzo usvojiti kada dođe u doticaj s praksom nego naknadno obučeni kadrovi. Kroz svoja istraživanja došao je do zapanjujućih podataka da smo u razdoblju 2006.-2012. u svim županijama imali 633 nezaposlena kriminalista, oni koji su zaposleni često nisu unutar strukture za koju su izučeni, a zaposlenih je bilo 237.

Uglavnom, jako je malo kriminalista na svim razinama i od toga polaze mnogi problemi, pa i oni tužiteljstva na koje često neopravdano pada krivnja zbog loše obavljene policijske istrage, dodaje. Također, pojavljuje nam se problem kada se često ne možemo dogovoriti što nam je goruća točka koju treba rješavati. Npr. jeli to radikalizacija unutar nekih potencijalno terorističkih skupina ili nešto drugo, a dodatno stvari kompliciraju kvalifikacije koje daju dijelovi javnosti koji za to nisu stručni.

Potrebno je sektor MUP-a što više odvojiti od političke mreže, smatra naš gost, ali tu je i kriminalna mreža koja se zna nadviti nad policajcima koji često moraju surađivati upravo s kriminalcima da dođu do informacija, ali ne može potvrditi kako postoje koruptivne radnje po tome pitanju, dok se slaže da su visine kazni apsolutno stimulativne tj. preblage za one koji su ušli u svijet kriminala.

Točke kretanja, rute i sve ostalo ukazuju na organizirali sustav prebacivanja migranata, a u tome su najviše koristi dobili opet domaći i strani krijumčari i ostali koji krše zakon, prepričava Dizdarević. “Jedan od problema je što mi ne znamo tko su ti ljudi. Imali smo vapaj policijskog komesara i ljudi iz USŽ-a koji su uhitili čovjeka za kojega su tek privatnim vezama utvrdili da je počinio nekoliko ubojstava u drugoj državi.”

Iako nastoji biti optimističan i zalaže se za daljnje proučavanja ovog fenomena, Dizdarević konstatira da smo trenutno kapitulirali pred ovim valom migranata. Ne može teret pasti na dvije županije.

Kod čina policijskog komesara MUP-a HNŽ-a koji je polovicom ove godine odbio pustiti autobuse s migrantima unutar županije, što je državni ministar sigurnosti nazvao državnim udarom, Dizdarević kaže kako je Lasić imao pravo na takav čin, jer je po ustavu zadužen za sigurnost na svome teritoriju. Nitko ne spori provođenje odluke s državne razine, ali u tim odlukama se moraju uzeti u obzir sigurnosni, ekonomski i drugi faktori.

O zloupotrebi religije, informatičkih sredstava i obavještajnih koncepata u terorizmu, nedostatku policijskih službenika u HNŽ-u, skraćivanju protoka informacija u policijskoj strukturi i brojnih drugim zanimljivim i prije svega važnim temama pogledajte u video prilogu cjelovite emisije.