Dogodilo se na današnji dan (10. rujna)

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan 1989. Mađarska je otvorila granicu prema Zapadu i dopustila odlazak tisućama ljudi Istočne Njemačke, čiji je masovni egzodus izazvao pad Berlinskog zida i kasnije ujedinjenje Njemačke.

Godine 1998. vođe probritanskih lojalista i proirskih republikanaca u Sjevernoj Irskoj susrele su se prvi put licem u lice od 1922., ali nije postignut odlučujući proboj ka sklapanju mirovnog sporazuma u toj provinciji Velike Britanije.

Današnjega dana 1981. slika “Guernica” španskog slikara Pabla Picassa vraćena je u Španjolsku. Naslikana je 1937., poslije nacističkog bombardiranja gradića Guernica – svetog mjesta Baska – u španjolskom Građanskom ratu i od 1939. bila je u New Yorku. Picasso je ostavio poruku da “Guernica” ne bude vraćena dok Španjolska ne postane demokratska država.

Destoga rujna 1759. umro je Ferdinand Konščak. Inače, rođen u Varaždinu 1703., bio je ugledni matematičar, astronom, prirodoslovac, geolog, graditelj puteva i nasipa i nadzornik svih isusovačkih redukcija u Meksiku, a njegovo ime nosi otočić Consag Rocks na sjeveru Kalifornijskog zaljeva. Još za života objavljeni su njegovi dnevnici ekspedicijâ, prevedeni na nekoliko jezika, u više izdanja, a njegove karte poluotokâ i zaljevâ bile su vrlo popularne u to doba i često precrtavane.

1878. u Derventi je osnovana prva direkcija bosanskohercegovačkih željeznica, pod nazivom “Direkcija carskih i kraljevskih bosanskih željeznica”.

Do prije nekoliko desetljeća Afroamerikanci ni u čemu nisu bili ravnopravni s bijelcima – nisu smjeli sjediti u istom dijelu autobusa, nisu smjeli zalaziti u bilo koji restoran, a nisu smjeli pohađati ni iste škole. 1963. godina bit će zapamćena kao godina u kojoj crnci više nisu mogli šutjeti. Na današnji dan te godine 20 crnih učenika ušli su u državnu školu u Alabami. Iste godine Savezni je sud naredio Sveučilištu u Alabami da po prvi puta u povijesti upiše dva crna studenta.

Na današnji dan pada obljetnica najveće avionske nesreće u hrvatskoj povijesti i jedne od najtežih nesreća u svijetu. Naime, čak i u svjetskim razmjerima izvanredno je rijedak izravni sudar dvaju aviona u letu, a upravo se to dogodilo 1976. godine na nebu iznad Vrbovca, oko 35 kilometara od Zagreba. Zrakoplov DC-9 u vlasništvu jugoslavenske tvrtke Inex-Adria poletio je u 10.48 iz Splita za Köln/Bonn prevozeći 108 putnika (107 zapadnonjemačkih turista na povratku s ljetovanja i jednog Splićanina) te 5 članova posade. Drugi avion, Hawker Siddeley Trident 3B u vlasništvu British Airwaysa krenuo je nešto ranije s londonskog aerodroma Heathrow prema Turskoj, prevozeći 54 putnika i 9 članova posade.

Austrijska carica i hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, poznatija kao Sissi, bila je supruga cara Franje Josipa i miljenica javnosti. Ubio ju je na današnji dan 1898. godine talijanski anarhist Luigi Lucheni, iz apsurdnog razloga. On je, naime, pod utjecajem anarhističkih ideja, jednostavno želio ubiti nekog poznatog iz visoke klase, kako bi cijeli događaj dospio u novine. Kad je došao u Ženevu meta mu je bio francuski vojvoda od Orleansa, no budući da je ovaj promijenio raspored putovanja, Lucheni nije mogao doprijeti do njega. Tada je Lucheni saznao da je u Ženevi carica Sissi, pa je odlučio ubiti nju umjesto vojvode. Sissi je bila pomalo buntovničke prirode pa je odbijala zaštitu policije i tjelesnih čuvara. Kad se ukrcavala na parobrod na Ženevskom jezeru Lucheni se zaletio u nju i uspio ju je probosti tankom oštricom. Ona nije primijetila da je ubodena zbog vrlo čvrsto stegnutog korzeta, pa je nastavila dalje i ukrcala se na parobrod. Tek je tada osjetila jaku bol u prsima. Naime, tanka oštrica je probola srce i dovela do krvarenja, koje se izvana nije vidjelo zbog zategnutosti korzeta. Ubrzo je umrla, a Lucheni je uhićen. Na fotografijama uhićenja uočljivo je njegovo nasmijano lice. Naime, bio je sretan što je uspio ubiti nekoga iz vladajuće klase.

1885. rođena je Dora Pejačević, hrvatska skladateljica. Kći hrvatskog bana Teodora Pejačevića i mađarske barunice Lille Vay de Vaya. Kada se obitelj zbog banske obveze Dorinog oca preselila u Zagreb, Dora je nastavila školovanje privatno kod nastavnikâ glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda, a kasnije se usavršavala u Dresdenu. No, ona nigdje nije kontinuirano učila glazbu dulje vrijeme, pa se može ustvrditi da je u velikoj mjeri samouka, a umjetnički talent prije svega razvijala je kroz kontakte s vodećim ličnostima svoga doba. Iza Dore Pejačević ostalo je 58 opusa s područja orkestralne, vokalno-instrumentalne, komorne i glasovirske glazbe. U Hrvatskome povijesnom muzeju, unutar zbirke slika, grafika i skulptura čuva se njena posmrtna maska.

1974. godine rođen je Mirko Filipović, hrvatski borac mješovitih borilačkih vještina. Svjetski popularan “Cro Cop” također je jedan od rijetkih s velikim uspjesima u K-1 i PRIDE-ovim turnirima. Svoju kickboksačku karijeru započeo je ’96., nasljeđujući Branka Cikatića. U to vrijeme radio je u hrvatskoj specijalnoj policiji, i to u elitnoj anti-terorističkoj jedinici Lučko. Filipović duguje svoj uspjeh u MMA u kombinaciji elitne razine kickboksa i dobre obrane od rušenja. Mirkov trademark potez bio je njegov munjevito brz visoki kružni udarac lijevom nogom tj. “highkick”. Njegova ostavština ostaje kao istinska legenda u mješovitim borilačkim vještinama, i jedan od najvećih teškaša u povijesti mješovitih borilačkih vještina i kickboksa.