Elektroprivreda HZ HB dala podršku osnivanju burze električne energije

Elektroprivreda HZ HB Mostar s kolegama iz CROPEXA-a i NOSBIH još nije donijela odluku hoće li stvarati burzu električne energije u Bosni i Hercegovini ili će se priključiti nekim od sudjednih burzi. O ovoj temi više se razgovaralo na Regionalnoj energetskoj konferenciji. Otvoreno tržište električne energije za sve kupce u BiH službeno je uspostavljeno još 1. siječnja 2015. godine. Međutim, u praksi je zaživjelo početkom ove godine.

“Otvaranje tržišta znači da od danas svaki potrošač može birati od koga želi kupovati električnu energiju. Postoji više od 20 ovlaštenih trgovaca i onda se u konačnici dobiva jeftinija električna energija za potrošače”, izjavio je Ervin Leko, rukovoditelj Sektora za tržište Elektroprivrede HZ HB Mostar.
Liberalizacijom tržita električne energije elektroprivrede gube monopol, ali usklađuju svoje cijene na način da se dijelom zaštite od konkurencije. Liberalizacija je imperativ vremena i trebala bi krajnjem korisniku donijeti prednost, no u stvarnosti to nije uvijek tako. Formiranje burze električne energije u BiH je proces koji bi imao smisla za krajnje potrošače.

“Burza je kruna liberalizacije energetskog sektora. Ona je servis za članove burze, a to su prvenstveno elektroprivrede sa svojom proizvodnjom i sa svojim portfoliom kupaca, ali isto tako i za trgovce električne energije i razne opskrbljivače koji na burzi optimiraju rizike, smanjuju troškove poslovanja. U konačnici bi se to u maloprodaji trebalo odraziti na snižavanje cjenovnog opterećenja”, komentirao je Silvio Brkić, direktor Hrvatske burze električne energije Zagreb – CROPEX, što bi uvođenje burze značilo za BiH.

Formalno provesti liberalizaciju tržišta elektične energije prvi je korak koji je i učinjen prema direktivama Europske unije. No, sad slijedi proces obrazovanja potrošača o mogućnostima liberalnog tržišta električne energije.

“Vrlo brzo ćete doći u situaciju u kojoj će privatni opskrbljivači otvarati tzv. ‘call centre’, ići od vrata do vrata i ljudima nuditi svoje usluge. Ovdje nije problem da nešto ne možete dobiti, problem je što ljudi još nisu uvijek dovoljno educirani da to mogu dobiti. Svi mi imamo isti zadatak: educirati ljude, stvoriti konkurenciju, kako bi ljudi za svoj novac dobili proizvod koji im najviše odgovara”, istaknuo je Josip Dolić, direktor Neovisnog operatora sustava BiH – NOS BiH.

“Naš iskorak prema tržišnom, burzovnom poslovanju ima punu podršku JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne”, istaknuo je generalni direktor te tvrtke Marinko Gilja.

S druge strane, i bez konačne odluke o tome hoće li BiH formirati svoju vlastitu burzu električne energije ili će se priključiti jednoj od burzi susjednih zemalja, strani ulagači su zaiteresirani za energetski sektor Bosne i Hercegovine, i to najviše ulažu u obnovljive izvore energije.

“Moramo naglasiti da je obnovljivi izvor energije i vodeni potencijal kojeg BiH ima puno. Prije nekoliko dana saznao sam da je Europska komisija voljna financirati veliku master-studiju koja će pokazati koji su vodni potencijali u BiH. To bi bila fantastična studija kojom bi se pokazalo gdje možemo realno ulagati”, otkrio je Dolić.

Budućnost tržišta električne energije u BiH okrenuta je prema definitivnoj realizaciji burze električne energije i probijanju usluga elektroprivreda prema Europskoj uniji. Koliko će liberalizacija električnog tržišta biti prednost za krajnjeg korisnika, vidjet će se tek nakon nekog vremena, no ako će se slijediti trendovi i smjernice Europske unije, ne treba očekivati znatno povoljnije cijene električne energije za domaćinstva, bez obzira na liberalizaciju tržišta.

Konačnu odluku o formiranju vlastite burze električne energije ili priključivanju burzi u Hrvatskoj ili Srbiji, Bosna i Hercegovina treba donijeti do 2018. godine. Zasad slijedi razdoblje prilagodbe potrošača na sustav otvgorenog tržišta električne energije.