Kakva je sudbina uzgoja smilja?

Tijekom nedavnog sastanka u organizaciji Ministarstva za pitanja branitelja HNŽ-a, na kojem su predstavnici braniteljskih udruga iz tri županije razgovarali s predstavnicima kompanije Podravka o daljnoj suradnji, govora je, između ostalog, bilo i o smilju. Branitelji su se raspitivali postoji li uz budući otkup voća, povrća i žitarica, mogućnost i eventualnog otkupa duhana i smilja, s obzirom na ogromnu količinu zasada ovih kultura u cijeloj Hercegovini.

Prelazak na voće

Predstavnici Podravke konstatirali su da ova kompanija ima udio u vlasništvu farmaceutske industrije Belupo iz Koprivnice, kao i da spomenuta već pokazuje interes za proizvodima od smilja, odnosno da dugoročno planira iznaći rješenje o otkupu svih proizvoda od ove biljke.

Cijena smilja od jeseni 2015. vremenom pada, pojavili su se objektivni problemi sa plasmanom, pa je time i velika euforija u Hercegovini potpuno splasnula. O smilju se danas sve manje i govori i piše, dok se uzgajivači istovremeno odriču ove kulture i svoje oranice odlučuju iskoristiti za sadnju voća ili povrća.

Brojni proizvođači krajem prošle godine zbog cijene od 1,30 KM sve proizvedeno smilje dali su na preradu, iako veliki broj njih nije uspio prodati ni polovicu proizvedenog. Iako su otkupne cijene ulja također dosta niske, pa su sa ranijih preko 2.000 eura po litru spale na 700 do 1.200 eura, destilerije i smiljari ipak ne žele proizvedeno ulje prodati po niskim cijenama. Spas pokušavaju pronaći u pregovaranju s kupcima, ističući da cijene ulja na svjetskom tržištu nisu toliko niske, kao i da su problem napravili mali proizvođači.

Lageri

“Proizvođači koji su proizveli po nekoliko litara ulja, prodavali su ga po jeftinijim cijenama zbog osobne zarade i na taj način nesvjesno doveli do nezavidne situacije i velike proizvođače kojima se nije isplatilo da otkupljuju sirovinu po 3,5 do pet maraka po kilogramu. Danas imamo situaciju da je dosta ulja na lagerima, ali smatram da će se ono ipak prodati i da ga treba držati na pristojnoj cijeni, ali u tome očekujemo i pomoć države”, kazao je jedan od vlasnika destilerije u Hercegovini.

Lošoj sezoni, kad je riječ o smilju, doprinijela je i sušna godina, pa je sa nasada od oko tri hektara, umjesto 25 do 30 tona smilja, ubrao svega šest do sedam tona.

Izvor: Grude-online.info/Poskok.info