Minimalac samo za režije, gorivo i po dva kruha na dan

Preživljavanje, kao nova ekonomska kategorija, godinama je prisutno i predstavlja pravo umijeće u našoj zemlji. Započinje onog trenutka kada mizerni iznos legne na račun i treba ga rasporediti na mjesečne troškove, piše Večernji list BiH.

Rast cijena osim umirovljenika, kojih većina prima minimalnu mirovinu, u najtežu kategoriju spadaju radnici na minimalcu koji iznosi svega 406 KM. Aktualna poskupljenja osnovnih životnih namirnica i goriva dodatno su opteretila standard ove kategorije građana koji ionako nisu mogli sastavljati kraj s krajem od prvog do prvog u mjesecu. Tako će, samo zbog posljednjeg skoka cijene brašna i kruha, te nekoliko uzastopnih poskupljenja goriva, obitelji mjesečno morati osigurati dodatnih više od 30 KM.

Kruh je prije nekoliko dana poskupio za čak 20 feninga, što znači da će trošak jedne obitelji, pod pretpostavkom da dnevno kupuje dva kruha, mjesečno biti veći za 12 KM. Također, od kada je krenuo val poskupljenja goriva, pa do danas, vozači na razlici u cijeni za spremnik od 50 litara goriva moraju izdvojiti čak 20 KM više, s obzirom na to da spremnik goriva od 50 litara po trenutačnim cijenama košta 118 KM.

Najjeftiniji kruh košta 1,40 KM, dva 2,80 KM, što mjesečno iznosi 84 marke. Znači, samo za ove dvije stavke potrebne su 202 KM. Kad na ovo dodamo troškove režija, koji za četveročlanu obitelj iznose oko 200 KM, znači da od minimalne plaće ne ostane ništa.

– I najmanje poskupljenje osnovnih životnih namirnica ili goriva predstavlja udar na džep. Tko može bez brašna ili kruha?! Za mnoge je automobil izvor egzistencije, tako da nemaju izbora nego kupovati gorivo. Bojim se da će nam biti još gore jer svako malo nešto poskupi – riječi su jednog od ogorčenih građana.

Još drastičniji skok cijene pšenice, samim tim i brašna i kruha, mogao bi se dogoditi u siječnju jer je samo 30% ovogodišnjeg uroda pšenice za ljudsku upotrebu. Najveći broj građana BiH teško osigurava golu egzistenciju i, prema svim relevantnim podacima, pripadamo samom europskom dnu. Ovo su potvrdili i podaci Eurostata iz lipnja 2018., a koji se odnose na prošlu godinu. Prema toj statistici, kupovna moć bh. stanovništva iznosi 32% europskog prosjeka i nalazimo se na pretposljednjem mjestu najsiromašnijih zemalja Europe.