dijaliza

Mirni prosvjedi za lakšu transplantaciju organa

Sudionici mirnog prosvjeda ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH u Sarajevu, koji je organiziralo Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH, poručili su jučer da je transplantacija prilika za novi život.

Istaknuto je da, ukoliko se u razumnom roku ništa ne promijeni, pacijenti s hemodijalize spremni su se isključiti s iste i tako riskirati svoje živote kako bi natjerali relevantne pojedince i institucije da rade svoj posao i pomognu u rješavanju problema svih onih kojima je transplantacija jedini spas i prilika za novi život, ali i da se popravi situacija na dijalizama u Federaciji BiH.

Jedan od njihovih osnovnih zahtjeva je usvajanje izmjene i dopune Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja ljudi, za koji kažu da je prošao oba parlamenta i sve javne rasprave.

Osim izmjene i dopune zakona o transplantaciji, što je i osnovni razlog za prosvjede, ukazali su i na težak položaj oko 2.000 bolesnika na hemodijalizi, ali i probleme onih bolesnika koji čekaju na transplantaciju drugih organa i gdje je transplantacija jedini spas od sigurne smrti.

Jedna od sudionica skupa Eldina Softić je, obraćajući se nazočnima, istaknula da 2.800 građana Federacije BiH koji su trenutno na dijalizi, uz još nekoliko stotina drugih kojima su neophodne transplantacije jetre, srca i drugih organa, već tri godine čekaju na usvajanje izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja.

Po njenim riječima, Vlada Federacije BiH utvrdila je i u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku, uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, još u veljači prošle godine. No, izmjene i dopune do danas nisu usvojene.

– Stoga smo odlučili danas doći ovdje ispred zgrade Parlamenta FBiH, reći svoje zahtjeve, u nadi da će nas ljudi koji sjede u zastupničkim klupama čuti – navela je.

Kazala je da bi ovaj zakon osigurao takozvani pretpostavljeni pristanak na doniranje organa. Pretpostavljeni pristanak podrazumijeva da ako netko ne želi donirati organe, to treba reći svom liječniku, a u protivnom se smatra da je pristao biti donor nakon smrti. No, i pored toga, obavezno je odobrenje obitelji umrlog da bi se donirali organi.

Na skupu je istaknuto da izmjene i dopune Zakona o transplantaciji organa i tkiva ne bi riješile problem svih pacijenata koji čekaju na organe, ali bi sigurno povećale broj transplantacija na godišnjoj razini, koji je sada minimalan, oko 20.

Inicijativu za promjene zakona je pokrenulo Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH, na čijem je čelu Tomislav Žuljević.

Žuljević je kazao da mole parlamentarce da usliše njihove molbe, dodajući da je „krajnje vrijeme da se usvoji izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva, jer se radi o ljudskim životima“.

On ističe da se u posljednjih 10 godina za 100 posto povećao broj ljudi na dijalizi, naglasivši da je to jako mukotrpno liječenje.

– Transplantacija je šansa za novi život, transplantacija vas vraća u normalne životne tokove – kazao je Žuljević, te dodao da su benefiti od ovog zakona višestruki.

Navodeći i financijske uštede, spomenuo je da je jedna godina dijalize ustvari jedna transplantacija.

Na skupu je pročitano i 15 zahtjeva koji će biti upućeni nadležnim institucijama i svima koji na bilo koji način imaju veze s tim zahtjevima (predsjednik i potpredsjednici FBiH , Vlada FBiH, zavodi zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u županijama i na razini Federacije,zavode za javno zdravstvo…).

– Osim ključnih zahtjeva vezanih za zakon, mi ćemo tražiti i odgovornost koordinatora za transplantaciju koji, ustvari, ne rade svoj posao. Do njih je ovo utvrđivanje moždanih smrti i razgovor s obitelji. Tražit ćemo da vidimo šta je radila komisija koja je određena za dijalizu, jer ona bi morala jednom godišnje da obiđe dijalizne centre, da sagleda stanje, a stanje na hemodijalizama u Federaciji BiH je katastrofalno – ustvrdio je Žuljević.

Po njegovim riječima, tamo su aparati stari po 10-15 godina, prešli su sati i sati…

– Strašna je situacija na hemodijalizama kad su u pitanju aparati. Kad su u pitanju kadrovi, imate dijalizne centre gdje uopće nema nefrologa na dijalizama, nemaju dovoljno lijekova. U svakom slučaju ovaj zakon bi riješio i ove stvari – smatra Žuljević.

Kaže da je po njegovoj slobodnoj procjeni na današnjem mirnom okupljanju bilo oko 200 ljudi iz cijele Federacije BiH, a bio je i jedan broj ljudi iz RS-a koji su im se priključili.

Izvor: viphd.ba