Mostaru prijete kilometri kanala iz Austro-Ugarske

Ispod Mostara nalazi se pravi mali podzemni grad tunela, kanala napravljenih ponajprije u vrijeme Austro-Ugarske, ali, nažalost, i u vrijeme ratova, koji su polako počeli popuštati i tako ugrožavati ljude, piše Večernji list BiH.

Posljednji je primjer “rupe” s mostarskog Bulevara koji je zapravo samo razotkrio koliki potencijalno mogu biti razmjeni problema ako nastave popuštati pred zubom vremena i težinom strojeva koji su nedavno u Mostaru realizirali stoljetni projekt izgradnje kolektora i probili stare kolektorske odvode.

Nedavno je iz Beča upućeno pismo vlastima kako je isteklo 100-godišnje jamstvo koje su davale tadašnje austrougarske vlasti na gradnju tih objekata koji su rađeni po tada najsuvremenijim standardima. 
- Zub vremena učinio je svoje i zato se i pojavljuju rupe. Za očekivati je kako ćemo imati još takvih slučajeva.

Nedavno su nas i pismeno iz Beča izvijestili kako je svim njihovim objektima prošao rok trajanja – rekao je za Večernjak direktor Javnog poduzeća Vodovod Mile Puljić. Puljić je u posebnom Odjelu pokazao i zemljovide iz vremena Austro-Ugarske na kojima je ucrtan sustav kanala koji su rađeni na vrlo specifičan način. 


Jedan magistralni kanal vodio je od tzv. zapadnog logora, današnjeg Sveučilišta, do Neretve. Taj kanal građen je kao kombinacija zidanih ploča, ali i od tadašnjeg betona, što je bila u pravome smislu revolucija u gradnji. Profili su bili potkovičastog oblika jer je to bilo najpovoljnije s aspekta fluida. Betonski potkovičasti kanali bili su pokriveni tzv. siganim pločama. To je i danas u funkciji na pravcu od Liska parka do Neretve, koji je upravo presjekao novi kolektor – kaže Puljić.

Sustav kolektora rađen je kanalima koji su široki 70 i visoki 120 cm. Magistralni vod ide kroz današnju Splitsku ulicu, zatim kroz Ulicu kardinala Stepinca i dalje vodi također prema Neretvi.

Dio kanala zidan je kamenim dijelom, a u užoj zoni grada betonom, što je vjerojatno tada bilo puno skuplje. Koncentracija tih odvodnih kanala bila je veća u istočnom dijelu grada jer je to područja tada bilo više urbano – dodaje Puljić. Prema njegovim riječima, Austro-Ugarska je mnogo više učinila na uređenju grada nego bilo koji kasniji režim. – Nitko ih još nije stigao u rješavanju komunalnih problema.

Od 1918. imali smo jedan zastoj do vremena gotovo nakon rata. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije nije se ništa radilo, nakon čega su rađeni određeni projekti s kružnim betonskim cijevima koje su do 80-ih bile u upotrebi – dodaje Puljić.

Austro-Ugarska je neovisno o tome gradila i tzv. bujične kanale kako bi se spriječilo plavljenje Mostara koji ima specifičnu konfiguraciju terena. Odavno je, međutim, vrijeme za njihovu zamjenu, što je samo djelomično napravljeno projektom izgradnje sustava kolektora.

U međuvremenu treba popuniti kanale i odvode koji će svake sljedeće godine predstavljati novi problem gradu na Neretvi.

(www.vecernji.ba)