Nakon 30 godina stručnjaci iz više zemalja opet istražuju pećinu Badanj

Od 18. ožujka, nakon tridesetogodišnje stanke, ponovno su počela arheološka istraživanja pećine Badanj kod Stoca.
Na terenu je pet arheologa iz više država, te tri studenta, a radovi će trajati do 3. travnja.
Istraživanja se rade u sklopu projekta “Definiranje kulturnih granica u europskom mlađem paleolitiku; Arheologija i umjetnost stijena
u Istočnoj Europi, a sudjeluju vodeći ljudi u ovoj oblasti iz nekoliko zemalja.

Suradnici voditelja projekta Aitora Ruiza Redonda sa Sveučilišta iz
Southamptona su Ivor Karavanić i Nikola Vukosavljević sa Sveučilišta u
Zagreba, Krešimir Raguž iz Konzervatorskog odjela iz Karlovca te
Catherine Ferrier sa sveučilišta u Bordeuxu, dok je partner iz Bosne i
Hercegovine Javna ustanova Radimlja Stolac.

Arheologe je jučer obišao i stolački načelnik Stjepan Bošković, koji je podsjetio da je partner na
ovom projektu Javna ustanova Radimlja kojoj je osnivač općina Stolac.
„JU Radimlja brine o našoj kulturno-povijesnoj baštini, i prezentira je
javnosti na jedan pozitivan način. Lokalitet Badanj, koji je sada po
treći puta u fazi istraživanja, mjesto je gdje počinje povijest općine
Stolac i cijelog ovog prostora. Nadam se da će od ovih iskopavanja
ostati jedan trag koji će potvrditi da je ovdje ljudska civilizacija
bila prije više od 15.000 godina. Općina Stolac je mjesto koje ima preko
30 spomenika kulture pod zaštitom države i svojevrsni je muzej na
otvorenom. Uistinu promišljamo kako sve to zaštiti, a u isto vrijeme i
prezentirati kroz razvoj turizma i raznih drugih djelatnosti,
uključujući i privatni sektor. Općina Stolac daje potporu ovakvim
projektima i tako će biti i u budućnosti“, istaknuo je načelnik.

Docent dr. sc. Nikola Vukosavljević pojašnjava da je na Badnju
najatraktivnija gravura starosti oko 15 tisuća godina, iz vremena kasnog
gornjeg paleolitika, u arheološkoj podjeli govorimo o vremenu
epigravetijenske kulture. Osim gravure u nalazištu su otkriveni brojni
arheološki ostatci, radi se o kamenim oruđima, ostatcima različitih
životinja, ostatcima boje okera, osobnih ornamenata izrađenih od
životinjskih zubi, o ljušturama morskih puževa što je jako zanimljivo
jer nam daju podatke o kontaktima stanovnika koji su nekad živjeli ovdje
sa tadašnjom morskom obalom koja je bila u to vrijeme 100, možda 150 km
udaljena od Badnja. Za sada je to jedinstveno nalazište na ovom prostoru
ali za očekivati je da ovakvih nalazišta iz tog vremena ima još.

Nalazište je otkriveno davno sredinom 70-ih godina. Istraživanja su
provedena u nekoliko kampanja, prva istraživanja je proveo dr. Đuro
Basler nekadašnji kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, između 1976-1979
godine. Ono što je on našao su enormne količine arheološkog materijala.
Nakon njega 1986. i 1987. godine istražuju zajednički Sveučilište u
Michiganu i Zemaljski muzej u Sarajevu pod vodstvom dr. Roberta Vejlona
i Zilke Kujundžić. Nažalost sve ono što su Basler i Vejlon istražili
nikada nije objavljeno na pravi način, nije dovršeno smatra profesor
Vukosavljević .

„Mi smo naša istraživanja počeli prije nekoliko dana u okviru
međunarodnog projekta čiji je voditelj kolega Aitor Ruiz Redondo, a radi
se o projektu koji se bavi istraživanjem paleolitičke umjetnosti na
prostoru jugoistočne Europe. Aitor je prije 2 godine bio ovdje, snimio
je blok sa detaljnom snimkom gravure, postoji još ureza-linija koje je
snimio, nisu se spominjale u literaturi prije i naša je ideja da
dobijemo kronologiju za cijelo nalazište, te da uzmemo uzorke za
datiranje. Uskoro će nam se pridružiti kolegica iz Francuske koja se
bavi analizama sedimenata“ pojašnjava Vukosavljević.

Arheološko područje Badanj smješteno je kod sela Borojevići, 6
kilometara zračne linije zapadno od Stoca, a proglašeno je nacionalnim
spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine.

*opširniju reportažu pogledajte u ponedjeljak u emisiju Dobar dan, Hercegovino od 17:30h