Organska proizvodnja još nerazvijena u BiH

Popularnost organske proizvodnje i proizvoda sve više raste i na ovim prostorima, iako je taj postotak i dalje vrlo nizak. Razvoj organske proizvodnje je jedan od uvjeta za pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Da se ide tom smjeru, pokazuje i usvajanje Zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji u Parlamentarnoj skupštini.

BiH se ne može pohvaliti velikim uspjesima u proizvodnji organske hrane. Ovakva proizvodnja svjetski je trend kojeg BiH ne može izbjeći. U prednosti ovog načina proizvodnje hrane vjeruje tek manji broj bosansko-hercegovačkih poljoprivrednika koji su se odvažili na promjene. Taj će se broj morati povećati. Ukoliko želi postati članicom Europske unije, BiH mora imati najmanje tri posto zemljišta na kojem se uzgaja organska hrana.

Dejan Kosanić iz Mostara počeo se baviti organskom poljoprivredom prije tri godine, a s kolegom Izetom Pajevićem uzgaja organsku hranu potpuno prirodno, bez uporabe kemijskih sredstava.

Sve što proizvedu na šest duluma prodaju. Ljudi rado kupuju ove proizvode, ne samo zbog nostalgije za prirodom, nego zbog činjenice da je organsko zdravije, a i ukusnije.

Uz male napore, BiH bi mogla postati zemlja organske proizvodnje. Ali se neke stvari trebaju promijeniti. Prema podacima koje je nedavno objavila Vlada Federacije, Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje izdvajaju najmanje novčanih poticaja za razvoj poljoprivredne djelatnosti. Sa 100 konvertibilnih maraka, koliko iznose poticajna sredstva za hektar obradive površine, BiH se nalazi na pretposljednjem mjestu u regiji, ispred Albanije.