Otvorena samostalna izložba slika Ane Bilić Prskalo

Samostalna izložba umjetničkih slika mostarske ak. grafičarke Ane Bilić Prskalo svečano je otvorena sinoć u Salonu 2 Galerije Aluminij. Ukupno devetnaest djela, uglavnom rađenih u tehnici ulje na platnu, s nešto manje njih nastalih tehnikom primjene akrila na platnu, autorica je uokvirila u postav imena Red hrama leptira, za koji sama kaže kako je spojem likovnoga i književnoga djela koji zajedno čine svojevrsnu zbirku za kontemplaciju.

– U organizaciji slikarskih prizora polazim od klasičnosti slike kao medija, preglednosti kompozicije u kojoj se ogledaju kompozicijska načela, čitkosti motiva, kolorističkoga sklada čijoj narativnosti doprinose čvrsto definirane obrisne linije, ali su pritom oblici razlomljeni u manje fasete ispunjene tonskim nijansiranjem. Osjećaj za ritam i jasna konstrukcija proizlaze iz logike unutarnjega reda, a unutarnji red i nastojanje za njegovo uspostavljanje i održavanje glavnom su temom ove izložbe – kazala je slikarica, domećući kako, premda je osoba neodvojiva od svojega kolektiva kao društveno biće i premda joj kolektiv daje i zadaje lekcije kao okvir u kojemu polaže ispite u obliku obveza i odnosa u kojima postoji, svatko je od nas na unutarnjemu planu sam.

– Ovim postavom progovaram upravo o tomu samotnomu iskustvu. Na slikama su figurativni prikazi ženskih likova, odjevenih u stilizirana krila leptira, i oni su znamenom preobrazbe. Ti likovi su medijem za prijenos informacija o ishodima napora koji će stvoriti uređen duh. One su se obvezale krenuti tim putem i doslovce se, kroz taj proces, preporoditi u vlastitomu životu. Ako to uspiju, postaju dijelom Reda hrama leptira koji je dio višega imanentnog kozmičkog reda čijim su one posvećenicama. U fokusu je, dakle, preuzimanje odgovornosti za vlastito unutarnje stanje i to u svakomu danom trenutku, s ciljem preobražaja od onoga koji je poistovjećen s mislima i osjećajima u onoga koji postaje svjesnim njihove bezoblične prirode – nadahnuta je Bilić Prskalo.

U uvodniku otvorenja, direktor Aluminijeva Odjela korporativnih komunikacija i marketinga Darko Juka pozvao se na čuveni Šimićev stih kako su pjesnici su čuđenje u svijetu, poručivši kako je lako primjenjiv na umjetnike u cjelini.

– Za Anu Bilić Prskalo zaista možemo kazati kako je ona naše čuđenje u svijetu. Ona nam uistinu nudi nešto posebno. Ona je samozatajnom stvarateljicom na čiji smo novi ciklus čekali gotovo čitavo desetljeće, da bi nas, evo, energično pozvala na promišljanje, na preobražaj odbacivanjem naslijeđenih i zatečenih okvira i okova – komentirao je Juka.

Izložbeni katalog donosi duhovnu temu o traženju smisla i uporišta unutar vlastitih resursa i ima za cilj ohrabriti i potaći gledatelja / čitatelja na samostalno rješavanje problema kroz proces prisutnosti. Autorica poručuje kako je taj proces poziv za iskorak na stazu koja vodi oslobađanju od nevidljivoga zatvora nesvjesnoga uma raspršene pozornosti.

Povjesničar umjetnosti Tomislav Ćavar zapisuje kako umjetnica koristi eklektičan i kompleksan pristup u rješavanju slikarskih problema, uporabljujući obojanost gotičkih prozora, snažnu konturnu liniju gotičkoga vitraja, fovistički kolorit s umjetnim svjetlom postimpresionizma, dadaizam, konstruktivizam i kubističke konstrukcije.

– Zapadnjački vizualni način gledanja na svijet ona, na originalan način, spaja s istočnjačkim tumačenjem života i s budističkom filozofijom. Lajtmotiv na svim slikama su leptirova krila, raskošna, ekspresionistička, nikada skrivena, nego uvijek prikazana u svojemu punom sjaju i snazi. Svećenice su senzualne, profinjene u gestikulaciji, ponekada istočnjački produhovljene, a ponekada zapadnjački urbane. Nisu čvrsto impostirane na podlogu, nego lebde na povjetarcu ispunjavajući svoju iscjeliteljsku misiju. Uz svaku slikarsku scenu, Ana dodaje i tekstualni dio koji poput smjernica upućuje na stvaranje univerzalnih vrijednosti koje nadilaze nacionalne, religiozne dogmatske okvire, vežu se s kozmičkim redom, pravilnim otkucavanjem svemira i rezultiraju uspostavljanjem unutarnje ravnoteže. Svako novo preporađanje popraćeno je novim bolovima i mukama. Bilo bi najlakše ostati uklopljen u određeni klišej i ne micati se iz njega, ali Ana svojim slikarstvom preporučuje stalne preobražaje kako bi, u konačnici, došli do potpunoga unutarnjeg mira prema sebi samima i prema drugima – ocijenio je, između ostaloga, Ćavar proničući u filozofiju Ane Bilić Prskalo.

Inače, autorica je rođena 1979. u Mostaru. Godine 2003. pri ALU Sveučilišta u Mostaru, u klasi prof. Mire Petrica, stekla je zvanje akademske grafičarke, da bi 2005. poslije diplomirala i pri Ekonomskomu fakultetu mostarskoga sveučilišta. Prvu je samostalnu izložbu imala 2004. u mostarskomu foto klubu Akt, a drugu 2009. u Galeriji Aluminij, gdje je danas samosvjesnom povratnicom pred zahtjevnu domaću likovnu javnost.

Izložba Red hrama leptira dostupnom za besplatno razgledanje ostaje do 23. ožujka tekuće godine.

Izvor: aluminij.ba