Plenković otvorio Pučku kuhinju fra Didaka Buntića

Hrvatski premijer Andrej Plenković otvorio je u utorak u Mostaru Pučku kuhinju fra Didaka Buntića povodom obilježavanja 100. obljetnice spašavanja djece od gladi i smrti, a u sklopu Studentskog centra Dompes.

“Hrvatska potpora BiH nije samo deklaratorna, već konkretna i operativna, bilo da je riječ o rješavanju otvorenih pitanja ili konkretnim projektima”, rekao je Plenković kojem je ovo sedmi boravak u BiH u posljednjih 11 mjeseci.

Po njegovim riječima, najvažnije je da Hrvatska na BiH prenosi svoje iskustva o europskom procesu i podupire reforme koje trebaju učiniti BiH učinkovitijom te je pripremiti za izazove pristupnih pregovora koje su tek pred njom.

“To je okvir u kojem radimo u najboljoj namjeri otvorenog srca i sa željom da sve što je Hrvatska prošla u svakom trenutku BiH bude na korist i na dobrobit kvalitetnog dijaloga između triju konstitutivnih naroda i svih ostalih koji žive u BiH”, kazao je hrvatski premijer.

Kada je riječ o izgradnji Pelješkog mosta, Plenković je komentirao kako smatra da je pitanje mosta i dijalog koje su vodile i prethodne vlade u tehničkom smislu bio vrlo jasan.

Ocijenio je kako je Hrvatska, kada je radila projektnu dokumentaciju, izišla u susret u onim gabaritima koje je u tom trenutku zahtijevala bh. strana te da će most fizički biti na teritoriju Hrvatske.

“Ono što je važno jest da će prolaz svih brodova ispod mosta do Neuma biti omogućen bez ikakvih poteškoća. Prema tome, ponavljam još jednom, ako bilo kojem političkom akteru, institucijama BiH treba nešto dodatno pojasniti i obrazložiti, sve službe moje vlade i ja osobno, spremni smo to učiniti”, ustvrdio je Plenković.

Podsjetio je i na zajedničku sjednicu Vijeća ministara i Vlade RH koju su temu Pelješkoga mosta, kako je rekao, raspravili i tada, kao i niz drugih infrastrukturalnih pitanja od mosta na Svilaju i Gradiške do druge prometne infrastrukture koja treba povezati dvije zemlje.

Upitan da prokomentira izmjene Izbornog zakona BiH, rekao je kako očekuje politički dogovor svih aktera i donošenje odgovarajućih propisa koji se odnose na izborni zakon koji bi izborni proces trebao učiniti učinkovitijim i pravednijim.

“To je ono što je najvažnije i što Hrvati u BiH kao konstitutivan narod žele. Čini nam se i dijelimo njihov stav da je bilo određenih nepravednosti u dosadašnjem sustavu. Ono što želimo je rješenje s kojom će biti zadovoljna sva tri konstitutivna naroda i svi ključni politički akteri. Na tom tragu ćemo pomoći te procese, ali ponavljam, to je prije svega na institucijama i političkim strankama BiH”, rekao je hrvatski premijer.

Što se tiče financijske potpore projektima u BiH, Hrvatska je u proteklom razdoblju u tu svrhu izdvojila 3,2 milijuna kuna, a Plenković je najavio kako će se ta potpora i nastaviti.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović zahvalio je hrvatskom premijeru na posjetu BiH, kazavši kako je on mnogo pomogao BiH da otvori svoj europski i euroatlantski put i da BiH vodi ovako snažnu europsku politiku.

“Ovo je ohrabrenje za sve nas. Nadam se da danas uz pomoć Republike Hrvatske možemo osigurati život po mjeri čovjeka, da se ovdje ostane, živi i radi. Bez Hrvatske bi teškob bilo koji projekt poput Pučke kuhinje bio završen. Nadam se da će se to znati prepoznati od svih u BiH, a ne samo od hrvatskog naroda”, naglasio je Čović.

Dompes, projekt mostarskih franjevaca kojeg vodi fra Iko Skoko, višenamjenski je kompleks u kojem će biti smješteni dom za studente slabijeg imovinskog stanja, pučka kuhinja i Međunarodni centar za dijalog.

Plenković je u utorak posjetio i Franjevački samostan, Franjevačku galeriju i Duhovno kulturni edukacijski centar na Širokom Brijegu.

Tom prigodom Plenković je rekao kako mu je zadovoljstvo što ima priliku vidjeti Franjevački samostan i sve ono u što je hrvatska Vlada uložila pomažući Hrvatima izvan Hrvatske.

“Smatram da će kulturni centar doprinijeti 2000 mladih koji idu u Franjevačku gimnaziju i svima koji se okupljaju oko Samostana koji ima povijesno značenje i važno gajenje i njegovanje hrvatskog identiteta u Bosni i Hercegovini, županiji i posebno u Širokom Brijegu”, rekao je premijer hrvatske Vlade u izjavi za medije.

“Posebna je radost ugostiti premijera Republike Hrvatske pred duhovno-kulturnim centrom kojeg sufinancira Vlada RH”, rekao je širokobriješki gvardijan Tomislav Puljić dodavši kako je centar zamišljen kao mjesto duhovnosti i kulture.

Nakon obilaska Franjevačkog samostana, Plenković se sastao i s gradonačelnikom Širokog Brijega Mirom Kraljevićem.

Plenković u utorak bio i u Livnu, gdje je rekao kako njegov posjet BiH potvrđuje činjenicu da je BiH Hrvatskoj najvažnija prijateljska susjedna država s kojom razvija izvrsne odnose i s kojom želi unaprijediti gospodarsku suradnju i politički dijalog uz rješavanje otvorenih pitanja.

“Također, kao odgovorna država, dajemo potporu Hrvatima kao konstitutivnom ravnopravnom narodu u BiH. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Središnji ured za Hrvate izvan RH kontinuirano objavljuju natječaje za brojne projekte kako bi na vrlo operativan način poduprli identitet i omogućili razvoj i ostanak Hrvata u BiH”, rekao je hrvatski premijer koji dvodnevni posjet BiH započeo u Livnu.

U obnovi strateških objekata kroz protekle tri godine u Livno je uloženo oko šest milijuna kuna, a kako je istaknuo Plenković na konferenciji za novinare, u budućnosti će se nastojati povećati ta sredstva.

Govoreći o demografskoj politici u Hrvatskoj, rekao je kako je ona jednako značajna kao i u BiH. Hrvata, po njegovim riječima, nakon popisa iz 2013. godine ima 15 posto odnosno oko 535.000 te prema tome “moramo učiniti sve da se omogući i uključivanje na tržište rada jer bez toga je teško opstati u određenim krajevima”.

Kada je riječ o projektima koji su posebno relevantni za Hercegbosansku županiju, Plenković je naveo mogućnosti dizanja kategorizacije graničnih prijelaza, prvenstveno Kamenskog i Vaganja, čime bi se trebalo naći cjelovito rješenje i podrška u razvoju gospodarstva toga kraja.

Hrvatskoga su premijera u Livnu dočekali predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Jozić s ministrima i načelnik Općine Livno Luka Čelan.

Čović je pritom rekao kako u dogovoru s RH želi ojačati Hrvate u BiH kroz posebnu demografsku strategiju.

“Želimo posebno naglasiti izradu demografske strategije hrvatskog naroda koja će se raditi u Republici Hrvatskoj, pri čemu će Hrvati zauzeti posebno mjesto kao konstitutivni narod u BiH. Sada treba promijeniti proces i jačati ambijent za normalan život tako da mladi ljudi ostaju kako bi revitalizirali ovaj prostor”, rekao je Čović.

Uz Plenkovića, Livno su posjetili i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Nakon sastanka održanog u zgradi Općine, visoki uzvanici obišli su završne radove na Srednjoj strukovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića u Livnu kojoj je Vlada RH prije dvije godine donirala sredstva za rekonstrukciju dotrajalog krovišta škole u vrijednosti od 600.000 kuna.

Livanjski načelnik Luka Čelan zahvalio je hrvatskom premijeru za svu pomoć koja je pružena općini Livno proteklih godina kao što je razvoj bolnica i škola te otvaranje hrvatskog konzulata na području Livna.

Na sastanku je riječi bilo i o pitanju naknade za Buško jezero i dva granična prijelaza, Kamensko i Vaganj.

“Što se tiče naknade HEP-a za iskorištenost vode iz Buškog jezera, općine Livno i Tomislavgrad nisu zadovoljne dosadašnjim načinom i visinom naknade te se nadamo da će se to kroz postojeći zakon izmijeniti i vršiti pravednija isplata budući da tu vodu trenutačno koriste tri hidrocentrale na teritoriju RH”, rekao je Čelan.

Po njegovim riječima, za proteklu godinu Općina Livno je dobila 600.000, dok je Tomislavgrad dobio 900.000 KM, što je, kako je naveo, sigurno vrlo malo s obzirom na površinu Buškog jezera i količinu vode koja ide u sustav RH.