Prlić: “Vijeće nije uzelo u obzir dokaze”

Na Haškom sudu u ponedjeljak je počela žalbena rasprava u slučaju “Prlić i ostali”. Šestorica čelnika Herceg Bosne osuđena su prije četiri godine nepravomoćno od kaznama zatvora 10 do 25 godina za ratne zločine nad muslimanima u BiH. U žalbama obrane traži se da se zbog pogrešnih zaključaka u presudi o postojanju udruženog zločinačkog pothvata te o sudjelovanju šestorke u tome njihovi branjenici oslobode ili da se predmet vrati na ponovno suđenje ili da im se smanje kazne.

Jadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, prvi je iznosio svoje argumente na Haškom sudu. Poručio je kako je raspravno vijeće temeljito pogriješilo zaključujući u presudi da je udruženi zločinački pothvat za cilj imao stvaranje etnički čistog hrvatskog entiteta.

“Vijeće nije uzelo u obzir dokaze da Hrvatska zajednica Herceg Bosna i HRHB nikad nisu bile države niti su to htjele postati. Nisu imale definirano područje. U svim temeljnim aktima ističe se riječ ‘područje’, a ne ‘teritorij’, što bi impliciralo državni karakter”, rekao je Prlić.

“Prvostupanjsko vijeće počinilo je niz značajnih grešaka tijekom čitavog suđenja i tijekom pisanja prvostupanjske presude. Pogrešno je primijenilo pravo, selektivno se oslanjalo na dokaze, pogrešno je protumačilo neke od dokaza na koje se odabralo osloniti, a što je još strašnije, zanemarilo je relevantne zakone koji poništavaju zaključke prvostupanjskog vijeća u vezi s činjenicama. To je suština naše žalbe”, istaknuo je u obraćanju žalbenom vijeću Michael Karnavas, Prlićev odvjetnik.

Hrvati u BiH vjeruju kako će tzv. “udruženi zločinački pothvat” pasti u drugostupanjskoj presudi.

“Prvi je argument da je Armija BiH počela rat protiv HVO-a, a ne obrnuto. Armija BiH počinila je daleko više zločina nad Hrvatima u BiH nego HVO nad Bošnjacima”, rekao nam je Vlado Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

“Moj stav je da bi smanjenjem kazne hrvatskoj šestorki bila uklonjena stigma s tadašnjeg cjelokupnog političkog i vojnog vrha Hrvata u BiH. Obrana će pokušati dokazati da prvostupanjska, drakonska presuda ne stoji. Mi se nadamo da će poslije ovih sedam dana iznošenja argumenata obrane sud pravilno ocijeniti iste”, komentirao je Zvonko Vidović iz Ureda za pravnu pomoć braniteljima prvi Glavnom vijeću Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Prethodno je sudsko vijeće utvrdilo je kako je sukob u BiH bio međunarodnog karaktera, odnosno da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH. “Ta je teza jako opasna. Ostane li ona u drugostupanjskoj presudi, može postati neugodna sudska praksa nakon te presude. Međutim, ne vjerujem da će se to dogoditi i da će se u ovom procesu utvrditi pogrešna primjena prava na temelju neuvažavanja činjenica”, izjavio je za Našu TV dekan Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije Gordan Radić.

O procesu u Haagu u ponedjeljak se razgovaralo i na sjednici Predsjedništva HNS-a BiH: “Stojimo iza onih koji su časno nosili odore hrvatskog naroda u tim vremenima. Pomoći ćemo im sustavno kako bi zaštitili svoje i dostojanstvo hrvatskog naroda u BiH. Međutim, svi koji su činili zločine, iz bilo kojeg naroda i u ime bilo koje politike, trebaju biti procesuirani”, rekao je čelnik HNS-a Dragan Čović.

Jadranko Prlić, Milivoj Petković, Slobodan Praljak, Valentin Ćorić, Bruno Stojić i Berislav Pušić osuđeni su na kazne između 10 i 25 godina. U pritvoru su, bez pravomoćne presude, već 12 godina. Pravomoćna presuda žalbenoga vijeća očekuje se koncem godine.