Sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika na niskoj razini u Bosni i Hercegovini

U organizaciji Centra za građansku suradnju Livno, 23.11.2018. godine u Sarajevu je održan okrugli stol na temu Sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika u Bosni i Hercegovini za predstavnike sindikata, inspekcija rada, Federalnog ministarstava rada i socijalne politike i nevladinih organizacija. Okrugli stol je dio regionalnog projekta koji se provodi u Srbiji, Albaniji, Kosovu i Bosni i Hercegovini uz podršku Međunarodnog Olof Palme centra.

Uvodničari su bili istaknuti sindikalci: Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH i Tane Peulić, potpredsjednik Savez sindikata Republike Srpske za privredne sindikate, Banja Luka, zatim Zoran Mikanović, Republička uprava za inspekcijske poslove Banja Luka i Jovana Pantović, Fondacija centar za demokraciju iz Beograda.

Sudionici su utvrdili da nema većeg napretka po pitanju zaštite zdravlja radnika i sigurnosti na radu u Bosni i Hercegovini. U Federaciji BiH nije usvojen novi Zakona o zdravlju i sigurnosti na radu koji je u proceduri još od 2012. godine a u primjeni je Zakon o zaštiti na radu iz 1990. godine (neki pravilnici datiraju iz 1947. godine poput Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u grafičkim poduzećima, Sl. list FNRJ, br. 56/47). U inspekcijama nema dovoljno inspektora rada koji bi bili u mogućnosti nadzirati usklađenost sa standardima zdravlja i sigurnosti na radu. Nisu dostupni pouzdani podaci o nesrećama na radu što je poseban problem u Federaciji BiH, gdje se evidencija vodi na kantonalnom nivou. Prema dostupnim podacima, u 2018. imamo 26 povreda radnika sa smrtnim ishodom (15 FBiH + 11 RS) i 157 teško ozlijeđenih radnika (93 FBiH + 64 RS); Slične nalaze i primjedbe utvrdila je i Europska komisija u svom prošlogodišnjem izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine.

Unatoč navedenim podacima, pomaka u ovoj oblasti ima. Tako, predstavnik Saveza sindikata Republike Srpske, Tane Peulić, ističe da 80 % kompanija u RS provodi Zakon o zaštititi na radu i da sindikati imaju dobru suradnju s inspekcijom rada. Predstavnik Republičke uprave za inspekcijske poslove, Zoran Mikanović, kaže da je Zakon o zaštiti na radu u RS relativno dobar i inspekcija rada redovito provjerava stanje u tvrtkama (u 2018. uradili 1023 kontrole zaštite na radu i 1011 integriranih pregleda, izdali 711 Rješenja o otklanjanju utvrđenih nepravilnosti, 142 prekršajna naloga, 14 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izrečene su novčane kazne u visini od 252.000 KM). Inspektori rada imaju redovite obuke. Ističe također, da je poslodavac glavni u zaštiti radnika i sve obveze su na poslodavcu. Ali, dobar dio poslodavaca zaštiti i zdravlju na radu pristupa formalno, posebno kada su u pitanju izrada akata o procjeni rizika a ovlaštene organizacije akte o procjeni rizika donose bez posebnog upuštanja u sam proces rada kod poslodavca.

Tijekom diskusije, pomoćnik ministra za oblast rada u Ministarstvu rada i socijalne politike, gosp. Imamović, istaknuo je da u FBiH nije toliko problem u Zakonu iz 1990. godine, problem je u provedbi toga Zakona te slabostima sistema. Trenutno ne postoji prevencija zaštite radnika a treba uvesti sankcije za radnike koji odbijaju koristiti zaštitnu opremu i sredstva. Pored ovoga, problem su i ovlaštene organizacije za periodične preglede opreme i strojeva. Ovo Ministarstvo redovito radi reviziju organizacija kojih trenutno ima 49. Imamović je istaknuo da izostaje suradnja između entiteta, ministarstava i inspekcija rada u ovoj oblasti.

Muhamed Mahmutović iz Kantonalnog odbora SSSBiH za USK je rekao da unatoč svemu nema opravdanja za neusvajanje novoga Zakona o zaštiti na radu u FBiH a poseban problem je što se politika u BiH miješa u sve pa i ovu, za radnike važnu oblast.

Jovana Pantović iz Fondacije Centar za demokraciju predstavila je situaciju u oblasti zaštite radnika u Srbiji koja je na višoj razini nego u BiH s obzirom na to da Srbija od 2012. godine ima status kandidata za EU članstvo i do sada je otvorila 12 poglavlja a dva su već zatvorena.

Iz uvodnih izlaganja i diskusije zaključeno je da svaki dionik u procesu zaštite radnika treba aktivnije raditi i to:
– Sindikati će se uključiti intenzivnije u problematiku zaštite radnika i zauzeti jasne stavove po ovom pitanju; Bit će jedinstveni i glasniji u zahtjevima, uraditi više pritisaka prema nadležnim vlastima za poboljšanje i/ili usvajanje zakona koji štite radnike, posebno u privatnim poduzećima; Bavit će se zaštitom i obukom radnika jer su neinformirani i nezaštićeni; Savezi sindikata uz podršku NVO trebaju biti resursni centri za radnike i na svojim web stranicama će postaviti sve domaće i međunarodne propise i druge informacije koje se tiču radnika i sindikata;

– Nadležne vlasti (FBiH, RS i DB) će izraditi i usvojiti Strategije o sigurnosti i zaštiti na radu budući da trenutno ne postoje; Strogo pratiti i kontrolirati provedbu Zakona u praksi; U FBiH usvojiti novi Zakon o zaštiti na radu, s pravilnicima, usklađen s Konvencijama MOR-a i okvirnom Direktivom EU 391/89, jer Zakon u primjeni nije usklađen s navedenom Direktivom i Konvencijama; Popisi profesionalnih bolesti moraju biti usvojen i usklađene s listom MOR-a kao i mehanizmi za provedbu popisa; Izradit će bazu podataka o odgovornosti nadležnih za smrtne ishode na radnim mjestima i drugim radnim sredinama; Vijeće za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu bit će ustrajnije prema nadležnima i to na temelju svojih zapažanja i nalaza na terenu; Ovo Vijeće će biti formirano u FBiH;

– Inspektorati rada će provoditi redovite preglede kod svih poslodavaca bez iznimki, utvrditi nepravilnosti, pokrenuti prekršajne postupke i odrediti kaznene mjere prema poduzećima koja ne provode dobre prakse za zdravlje i sigurnost na radu i nisu u skladu sa zakonima i propisima; Formirati pouzdane baze podataka o povredama na radu i smrtnim ishodima;
– Svi socijalni partneri će zajedno raditi na: provedbi i poboljšanju zakonodavnog okvira u oblasti zaštite radnika; prevenciji zaštite na radu tj. boljoj obučenosti i informiranju radnika što će dovesti do smanjenja broja povreda na radu i smanjenju neformalnosti u BiH u oblasti procjene rizika za sva radna mjesta i rada ovlaštenih organizacija za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu;

– Nevladine organizacije će promicati, podržavati i pomagati sindikate i radnike u oblasti poboljšanja postojećeg ili usvajanja novog radnog zakonodavstva, informiranju radnika i javnosti; formiranju novih sindikata posebno u privatnom sektoru. U cijeli proces će biti uključeni mediji u Bosni i Hercegovini, priopćio je Centar za građansku suradnju.

Izvor: Pogled.ba