AVRwrbMs_turska

Turska kupuje rusko protuzračno oružje

Turska je potpisala ugovor s Rusijom o opremanju njezine vojske ruskim protuzračnim sustavom S-400, a turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da je Ankara već platila polog za nabavu tog sustava, po procjenama vrijednu 1,9 milijardi eura.

Od članica saveza se očekuje da kupuju kompatibilne oružane sustave, a Turska ima drugu najveću vojsku u NATO savezu.

Turska je nakon nedavnog pogoršanja odnosa sa SAD-om uspostavila tješnje veze s Rusijom. Nezadovoljni su američkom podrškom kurdskim pobunjenicima u Siriji iz YPG-a, organizacije povezan s kurdskim pobunjenicima u Turskoj.

Rusija kaže da sustav S-400 ima domet od 400 kilometara i može istovremeno oboriti 80 ciljeva ciljajući svaku metu s po dva projektila. U prosincu 2015. Rusija je postavila S-400 u njezinoj bazi blizu Latakije u Siriji nakon što je turski zrakoplov oborio ruski zrakoplov Su-24 na tursko-sirijskoj granici.

Incident je izazvao diplomatski spor između dvije države, ali ga je Erdogan kasnije uspio riješiti s ruskim predsjednikom Putinom.

Putinov vojni savjetnik Vladimir Kozhin je rekao da je ugovor o nabavi sustava S-400 sukladan ruskim strateškim interesima. “S obzirom na to, može se razumjeti reakcija nekih zapadnih zemalja koje žele vršiti pritisak na Tursku”, rekao je.

Erdogan je izrazio nezadovoljstvo neimenovanim zapadnim partnerima koji “traže goleme iznose” za vojne dronove. On je rekao da je Turska prošlog tjedna ubila 90 “terorista” YPG-a dronovima razvijenim u Turskoj jer su zapadni preskupi. “Mi smo odgovorni za poduzimanje sigurnosnih mjera u obrani naše zemlje”, naglasio je.

BBC-jev dopisnik iz Turske rekao je da je ugovor s Rusijom jasna poruka NATO-u nakon što su SAD i Njemačka povukla svoje protuzračne bitnice iz Turske. Turska je 2015. tražila od njenih NATO saveznika da zadrže te bitnice na tursko-sirijskoj granici.

SAD ne želi izručiti Turskoj Fethullaha Gülen, muslimanskog klerika koji je, po Erdoganu, organizirao neuspjeli vojni udar u srpnju 2016. godine. Gülen niječe upletenost u pokušaj državnog udara.

Turska odluka o nabavi sustava S-400 ima i praktični i politički značaj i neizbježno će se gledati kao još jedan znak postupnog otuđivanja Ankare od njezinih zapadnih saveznika. Već neko vrijeme Turska nastoji nabaviti nove protuzračne sustave. Prije četiri godine razmatrala je nabavu kineskog sustava no nakon pritiska NATO saveznika od toga je odustala.

Odabir ruskog sustava koji će biti teško, ako ne i nemoguće, integrirati u širi NATO-ov protuzračni sustav nema mnogo strateškog smisla.

U studenom 2015. godine Turska je oborila ruski zrakoplov koji je, kaže, ušao iz Sirije u njen zračni prostor.

No, od tada se mnogo toga promijenilo. U regionalnoj politici Ankara i Moskva su sve suglasniji a tursku unutarnju politiku mnogi saveznici ocjenjuju sve represivnijom.

Općenito je u NATO-u jedina ruska oprema koja se koristi ona koja je preostala u vojskama zemalja bivšeg Varšavskog pakta. Stariji ruski protuzračni sustav, koji je prvotno nabavio Cipar, ima i Grčka.

Izvor: Pogled.ba