Prlić i ostali

Tužiteljstvo zatražilo veće kazne za Prlića i ostale

Tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) posljednjeg dana žalbenog postupka zatražilo je povećanje visini kazni za šestoricu bivših visokih političkih i vojnih dužnosnika Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.

Šestorka je u svibnju 2013. godine nepravomoćno osuđena na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog, kako je navedeno u presudi raspravnog vijeća, zločina osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Bivši predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosna Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora. U presudu je uključeno i vodstvo Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

“Zločini nad Bošnjacima su po opsegu bili masovni, više desetaka tisuća ljudi premješteno je iz svojih domova i protjerano, više tisuća zatočeno je i držano u teškim uvjetima, slani su na prisilni rad, pri čemu su neki izgubili život, bilo je silovanja, razarane su džamije i kuće, pljačkana muslimanska imovina”, rekla je tužiteljica Barbara Goy.

Istaknula je da je presudom šestorici utvrđeno da su odgovorni po jednom od najtežih oblika odgovornosti i da su bili su ključni sudionici udruženog zločinačkog pothvata pa su kazne za takva djela neodgovarajuće.

“Djelima za koja su proglašeni krivima prije odgovaraju kazne koje je Tužiteljstvo tražilo na suđenju, a to su 40 godina za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića, 35 godina za Ćorića i 25 godina za Pušića. Takve kazne bile bi u skladu sa zaključcima vijeća o težini zločina i obliku i stupnju sudioništva optuženih”, poručila je tužiteljica.

Dodala je da prvostupanjsko vijeće u presudi nije dalo dovoljnu težinu opsadi i napadima na civile u istočnom dijelu Mostara, a u svom rasuđivanju trebalo se osloniti na presude za opsadu i teroriziranje Sarajeva za koje su izrečene kazne od 29 godina do doživotne kazne.

Tužiteljstvo smatra i da prvostupanjsko vijeće nije dalo dovoljno težine organiziranom sustavu deportiranja i smrtonosnom prisilnom radu Bošnjaka zatočenih na bojištu.

Obrane Prlića, Praljka, Stojića, Pušića, Ćorića i Petkovića tijekom prošlih sedam dana bile su zajedničkog stava da tužiteljstvo nije izvan svake razumne sumnje dokazalo postojanje udruženog zločinačkog pothvata i da nitko od optuženih ne može odgovarati za pojedinačne zločine koji nisu bili dio šireg plana.

Praljak je u svojem izlaganju istaknuo da je Armija BiH pokrenula sukobe sa HVO-om, koji je prije toga bio proglašen sastavnim dijelom OS BiH, jer se nije mogla oduprijeti srpskim snagama te je tako htjela nadoknaditi izgubljeni teritorij.

Posljednjeg dana žalbenog postupka, u utorak, sudu se obratio i Prlić te rekao: “U žalbi nismo prigovarali toliko zbog navođenja konkretnih zločina, nego zbog načina na koji je sve to primijenjeno. Udruženi zločinački pothvat ste iskonstruirali na političkoj ideji, a ne na zločinima. Zapovjednik bilo koje razine u strukturi HVO-a, pa i najmanje postrojbe, za jednostavno slanje vojnika na bojište, prema tumačenju tužiteljstva i prvostupanjskoj presudi, odgovoran je za UZP pa čak i ako nije u lancu zapovijedanja. Recimo, sudite ljudima poput mene, a uopće nisam bio karika u lancu zapovijedanja. Sudite cijelom HVO-u”, rekao je.

Drugostupanjska presuda u najduljem haškom procesu očekuje se do kraja godine.

Opširnije u Dnevniku večeras u 19 sati.