Usvojen Nacrt zakona o porezu na dohodak Federacije

Zastupnički dom Federalnog parlamenta usvojio je na sjednici Nacrt zakona o porezu na dohodak čiji je predlagač Vlada Federacije BiH.

Pomoćnik u Federalnom ministarstvu financija Hajrudin Hadžimehanović rekao je da postojeći sustav poreza na dohodak u Federaciji BiH, mada su mu osnovni principi dobri, ne osigurava zadovoljavajuću razinu pravednosti u oporezivanju za razliku od novopredloženog zakona.

U dosadašnjoj legislativi uočene su slabosti u uskoj poreznoj osnovici dohotka, visokim izuzetim neoporezivim prihodima, nedorečenosti pravne norme, nedostatku kaznenih odredbi i drugom.
Novi zakon je zadržao koncept postojećeg, s tim da je sada fokus na otklanjanju nedorečenosti, proširenju porezne osnovice dohotka većim obuhvatom izuzetih prihoda, smanjenju nameta poreza na niska primanja ili njihovo ukidanje, uvođenju metodologije i mehanizama koji pružaju podršku borbi protiv porezne evazije i sive ekonomije.

“Smanjenje poreznog tereta na niska primanja, a povećanje na visoka primanja, karakteristika je novopredloženog zakona”, obrazložio je zastupnicima Hadžimehanović.

Uvedeno je progresivno oporezivanje kod ovog dohotka kroz dvije stope: deset posto na mjesečni dohodak do 1.500 KM i 20 posto na razliku mjesečnog dohotka iznad 1.500 KM. Neoporezivi dio je 700 KM.

U osnovicu dohotka uključene su naknade za topli obrok, prijevoz i regres, kao i djelomično oporezivanje ostalih naknada koje se isplaćuju u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom.

Progresivne stope poreza od 10 i 20 posto primjenjuju se i na dohodak od samostalnog rada, od ulaganja kapitala, imovine i imovinskih prava te ostaloga.

Sužavanje izuzetih prihoda koji se ostvaruju iz proračuna svih razina vlasti ili izvanproračunskih fondova, kao i ograničavanja visine ovih izuzetih prihoda, predstavlja drugi vid proširenja osnovice dohotka.

Kod oporezivanja samostalnih poduzetnika koji dohodak ostvaruju kroz osnovnu, dodatnu ili dopunsku djelatnost, čini se usklađivanje porezno priznatih rashoda sa Zakonom o porezu na dobit. U ovu kategoriju dohotka uključeno je i oporezivanje dohotka ostvarenog samoupošljavanjem i takozvanim “freelanceringom” koji se uslijed razvoja informacijskih tehnologija intezivno razvija na području FBiH.

Pored toga, omogućeno je olakšano oporezivanje samostalnih poduzetnika paušalnim oporezivanjem. Naime, ako postoje otežane okolnosti praćenja prometa, kao što je taksi prijevoz ili prodaja na štandovima ili kisocima gdje ne postoji obveza vođenja prometa putem fiskalnog uređaja, zakon uvodi fiksni iznos poreza na dohodak na mjesečnoj razini ispunjavanjem određenih uvjeta. U ovom dijelu je uspostavljena uska veza i sa sustavom PDV-a.

Pored toga, uvodi se i oporezivanje dohotka od ulaganje kapitala, tj. dividende ili raspodjele dobiti samo ako se ona isplaćuje vlasnicima kapitala – fizičkim osobama, dakle samo u trenutku kad dividenda postaje dohodak. Ako se dividenda ne isplaćuje, onda se i ne oporezuje. Isti je princip i kod oporezivanje kamate na oročenu štednju, a ne i na tekuće račune.

Oporezivanje dohotka od imovine je zadržano na razini postojećega Zakona o porezu na dohodak jer propisi o tom oporezivanju postoje na županijskoj razini.

Novim zakonom se oporezuje samo dohodak ostvaren korištenjem ili upotrebom te imovine kao što je iznajmljivanje. Međutim, taj dohodak se proširuje oporezivanjem dohotka od imovinskog prava ostvarenog otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom, naslijeđem ili drugim prijenosom uz ili bez naknade, autorskih i drugih srodnih prava, industrijskog vlasništva, patenata, licenci, franšiza, vrijednosnih papira i ostale imovine koja se sastoji samo od prava.

Oporezivanje tog dohotka je međunarodna praksa prihvaćena i ugrađena u taj zakon kroz jasno definiranje osnovice dohotka, kapitalnog dobitka i gubitka te se osnovica formira kao ostvarena razlika.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH je u formi nacrta usvojio novi zakon o doprinosima kojim se treba postići pojednostavljenje obračunavanja i plaćanja doprinosa, kvalitetniji nadzor i jačanje financijske discipline.

Osnovni cilj je da uz nižu zbrojnu stopu doprinosa i istovremeno proširenje osnovice za obračun doprinosa i povećanjem obuhvata obveznika doprinosa, uz zadržavanje neutralnog utjecaja na prihode izvanproračunskih fondova, bude smanjena rigidnost sustava doprinosa u FBiH u odnosu na zemlje u regiji i Europi.

Vlada je podržala stopu od 33 posto i da se toliko proširi osnovica koja će donijeti toliko prihoda koliko imaju i sada izvanproračunski fondovi. Osnovni princip je da se smanje doprinosi na bruto plaće koji su po sadašnjem zakonu 41,5 posto.

Osnovica za obračun doprinosa proširena je, osim na plaće, i na naknade za obrok, prijevoz i regres.

“Zakon stvara pravnu osnova za učinkovitije evidentiranje, naplatu i kontrolu svih doprinosa za obvezna osiguranja te za usuglašavanje obuhvata primanja na koja se plaćaju doprinosi i usuglašavanje zbrojne stope na cijelom području Bosne i Hercegovine”, mišljenja je Vlada FBiH.

Ukoliko Nacrt zakona o doprinosima podrži i Dom naroda na zakazanoj sjednici u četvrtak, bit će upućen u javnu raspravu od 60 dana.