Mostar 3

Zakon o mirovinskom osiguranju poslan Parlamentu Federacije

Vlada Federacije BiH u petak je uputila Prijedlog zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Parlament FBiH.

U prijedlog zakona uvršteni su, između ostalog, zahtjevi udruženja umirovljenika za blagovremeno osiguranje sredstava za isplatu mirovina do petog u mjesecu, jamstva isplate mirovina na postojećoj razini bez obzira na priljev sredstava od doprinosa, usklađivanje mirovina prema rastu indeksa potrošačkih cijena (troškovi života), osiguranje isplate posmrtnina obiteljima umrlih umirovljenika i sredstava za rehabilitaciju bolesnih i najugroženijih umirovljenika.

Zakon priznaje pravo na starosnu i invalidsku mirovinu, prava osiguranika s promijenjenom radnom sposobnošću, pravo na temelju fizičke onesposobljenosti, pravo na obiteljsku mirovinu i jednokratno pravo na posmrtninu.

Opseg prava ovisi od duljine mirovinskog staža osiguranika i visine plaća i osnovica osiguranja na koje je plaćen doprinos za PIO.

Novim zakonom uvodi se bodovna formula, pa će prema tome visina mirovine bti temeljena na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima. Osiguranici koji više izdvajaju imat će i veće mirovine. Najniža osigurana mirovina bit će usklađivana prema rastu potrošačkih cijena.

“Za svaku godinu staža s plaćenim doprinosom osiguranik stječe bodove proporcionalno uplaćenom: 1 bod ako je plaća bila ista kao i prosječna plaća, 2 boda ako je bila dvostruko veća od prosječne, 0,5 ako je bila pola prosječne itd. U trenutku odlaska u mirovinu, osiguraniku se iznos mirovine utvrđuje tako što se ukupan broj bodova ostvarenih u radnom vijeku množi s vrijednosti općeg boda (novčani iznos u KM)”, navodi Vlada.

Vrijednost općeg boda (13,6 KM) usklađuje se prema postotku porasta prosječne bruto plaće u Federaciji BiH u prethodnoj godini, a mirovine se usklađuju prema postotku porasta/indeksu potrošačkih cijena na godišnjoj razini u Federaciji BiH u prethodnoj godini.

“Jednom odobrena mirovina doživotno će biti usklađivana s troškovima života, što znači da njena realna kupovna moć nikada neće padati. Ako su gospodarska kretanja u zemlji povoljna, ostvaruje se rast uz povoljne fiskalne uvjete, može biti donesena odluka o dodatnom usklađivanju iznad porasta potrošačkih cijena, ali ne više od polovice rasta realnih plaća (tzv. švicarska formula)”, naglašava se.

Vlada očekuje transparentnije trošenje javnih sredstava uvođenjem trezorskog poslovanja, što znači da će se svi prihodi od doprinosa za PIO slijevati na jedan “proračunski račun” iz kojeg bi bile isplaćivane mirovine. Do uvođenja takvog načina isplate trajat će prijelazno razdoblje koje ne smije biti duže od dvije godine.

Član privrednog društva ili druge organizacije, član organa upravljanja ili organa nadzora, osoba koje obavlja poslove na temelju ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora i koja prima ugovorenu naknadu, ima pravo da isplaćena naknada bude preračunata u staž osiguranja. Ovaj staž računa se prema ostvarenoj ugovorenoj naknadi za koju je uplaćen adekvatan doprinos. Staž osiguranja s efektivnim trajanjem, izražen u mjesecima, utvrđuje se tako što se iznos ugovorene naknade s porezima i doprinosima, tj. bruto iznos ugovorene naknade isplaćene u tijeku godine podijeli s prosječnom mjesečnom bruto-plaćom u FBiH ostvarenom u prethodnoj godini. Na ovaj način osiguranik praktično povećava primanja, a time i iznos mirovine.

Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža, ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja s uvećanim trajanjem, starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu snižava se za ukupno uvećanje staža, ali najviše do 45 godina života.

“Osiguranik ima pravo na starosnu mirovinu i kada navrši 40 godina mirovinskog staža i najmanje 62 godine života. Predviđeno je postupno povećavanje godina starosti i paralelno s tim godina staža osiguranja, a s ciljem smanjenja broja prijevremenih mirovina, i to za muškarce, počevši od 2016. godine, 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina staža osiguranja, a svake iduće godine i godine života i potrebnog mirovinskog staža povećavaju se za šest mjeseci. Kada je riječ o ženama, također počevši od 2016. godine, radi se o 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina staža osiguranja i istom povećanju za šest mjeseci svake iduće godine života”, navodi se u priopćenju Ureda za odnose s javnošću Federalne vlade

Udovice poginulih branitelja, pripadnika Armije BiH, HVO-a i MUP-a, dobit će pravo na obiteljsku mirovinu kada navrše 50 godina života.