“ARGUMENTI” O ZAUSTAVLJANJU TENKOVA NA POLOGU: “Mladi bi i danas učinili isto”

Prošlo je 27 godina od kako je goloruki narod Širokog Brijega i drugih hercegovačkih općina u mjestu Polog na granici Širokobriješke i Mostarske općine zaustavio kolonu od preko 100 tenkova JNA.

O tri dramatična dana u kojima su se razobličile namjere JNA upregnute u Miloševićev plan stvaranja velike Srbije u emisiji Argumenti, urednika i voditelja Milana Šutala, svoja sjećanja na te događaje podjelili su sa gledateljima Anđelko Mikulić, akademski slikar, umirovljeni general Ilija Vrljić i Viktor Stojkić u to vrijeme, 1991. godine, načelnik Policijske stanice Mostar.

Kada je 1991. godine tenkovska kolona stala u mjestu Polog između Mostara i Širokog Brijega, takav trenutak napetosti, a ujedno i odlučnosti se rijetko viđa.Tenkovi i druga vojna vozila, njih preko 100 krenula su iz mostarske vojarne.

Cijeli mostarski garnizon se postrojio, svi kamioni, tenkovi, njih preko 100. Tu je bila pješadija, transporteri, tenkovi, veza, kuhinja, svi su išli. Pričalo se da je vojna vježba.Međutim na vojnoj vježbi tenkovi imaju ceradu na cijevima. Tenkovi su išli bez cerada na cijevima. Javila se sumnja da se nešto čudno događa.

Sto tenkova blokirali tijelima i imovinom

Hrvati iz Širokog Brijega i susjednih općina organizirali su 7. svibnja blokadu ceste svojom imovinom i svojim tijelima. Za hrvatski narod bila je to prekretnica koja se pokazala da se samoorganiziranjem osigurava vlastiti opstanak.

JNA je tada tvrdila da se radi o redovitoj vojnoj vježbi i manevru. No, Hrvati ovoga kraja shvatili su da je postrojba bila pripravna za oružanu borbu, te je vjerojatno imala namjeru odsjeći jug Hrvatske.

Zahtjev prosvjednika bio je povratak u vojarnu iz koje su došli.S prosvjednicima na barikadi s vremenom se solidariziralo i pridruživalo sve više Hrvata iz Mostara, Gruda, Posušja, Ljubuškog, Imotskog i drugih mjesta.

Ono što vrijedi istaknuti je uspjeh lokalnih čelnika i fratara koji su održavali disciplinu među prosvjednicima kako ne bi došlo do izravnog sukoba.

Vojno zapovjedništvo iz Beograda iz više navrata je naredilo prolazak kolone makar i silom, no to im nije uspjelo.

Nakon uvjeravanja predsjednika Hrvatske, Franje Tuđmana, dolaska i obraćanja okupljenima u Pologu predsjednika Predsjedništva RBiH, Alije Izetbegovića, tenkovska kolona je prošla kroz Hercegovinu, s tim da nije uspjela ispuniti svoj glavni cilj, umjesto u vojarnu u Sinju morala je zbog lažnih informacija prema javnosti otići na Kupres,odakle je kasnije za nekoliko mjeseci upućena u napade na Drniš, Šibenik, Zadar i druga mjesta u Hrvatskoj.

Iako je tada JNA već pucala po šavovima i sve jasnije otkrivala tko je na kojoj strani, ovaj događaj se smatra i službenim početkom kraja tadašnje JNA.

O tom događaju izvještavali su svi etablirani svjetski mediji poput BBC-ja, The New York Timesa, ZDF-a, Le Mondea i drugih.

Danas, relativno dugih 27 godina kasnije imamo obilježavanje toga dana. Imamo dokumentarni film, a nadamo se kako će ovaj dio povijesti ući u školske udžbenike kao primjer čvrste volje, nenasilnog otpora i mudrosti u predviđanju događaja koji su sudbonosni za jedan narod koji je imao dovoljno nacionalne svijesti i prije svega, velike hrabrosti.

Sjećanje sudionika

Anđelko Mikulić, tadašnji predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg, s ove vremenske distance gleda na ta dramatična zbivanja s početka svibnja ’91. godine kao na nešto što bi i danas uradio isto.

Svojevremeno je bio opijen filmom o Mahatmi Gandhi i u tom stilu je nastupio tih dana. Pozvao je pučanstvo da srcima zaustave tenkove. Iako je u Hrvatskoj već izbila Balvan revolucija na Pologu su žene pjevale Cestu mira i hranom i pićem okrepljivale vojnike JNA. Zadovoljan je što širokobriješki branitelji baš ovaj datum obilježavaju kao svoj dan i time šalju poruku mira.

Ilija Vrljić, umirovljeni general HVO-a prisjetio se kako je na početku učinio uslugu prijatelju i postao osoba od povjerenja prvog ministra obrane BiH Jerke Doke, te sudjelovao u svim odlučujućim sastancima i akcijama koje su prethodile tim događajima, a kasnije rezultirale i sustavnom naoružavanju i organiziranju hrvatskog naroda.

Viktor Stojkić u to vrijeme, 1991. godine, načelnik Policijske stanice Mostar, zajedno sa svojim kolegama stavio se u službu hrvatskom narodu i dao svoj doprinos da se ta tri dana pamte po organiziranosti. Ističe kako je od prvog trenutka bilo sumnjivo kretanje vojne kolone bez prethodne najave, te da su mediji, čak i svjetski izvještavali o svemu što se događa. Vjeruje da je JNA svoje planove prolaska kroz Široki Brijeg i odsjecanja južnog dijela Hrvatske od ostatka zemlje i Hercegovine promijenila radi tolikog interesa medija i reakcije međunarodne zajednice.

Neodgovorni ljudi danas zveckaju oružjem

Mikulić kaže kako je u BiH puno neodgovornih ljudi, pogotovo na vladajućim pozicijama i kako u 21. stoljeću nije civilizacijski „zveckati“ oružjem čak ni riječima.

Vrljić ističe kako o ratu i miru odlučuju velike sile, i da se tu ne može puno utjecati. Kaže da u omladini ima prkosa, ponosa, nacionalne osvještenosti i da se nešto dogodi bili bi baš onakvi ljudi kakvi su bili njihovi roditelji, stali bi na iste barikade uz njih.

Stojkić navodi da hrvatski narod kroz povijest nitko nije pobijedio niti pomjerio s ovih prostora. Svi su došli i prošli, a hrvatski narod je opstao. Opisuje događaje kao Biblijsku scenu; vojska naoružana do zuba moli goloruki narod tri dana da prođe. To je bilo vrlo teško organizirati da se ništa ne dogodi, govori s aspekta sigurnosnih poslova.

Sugovornici su se složili da treba obilježavati značajne datume iz povijesti Domovinskog rata, pogotovo što te događaje ne bilježe povijesni udžbenici i djeca mogu samo usmenom predajom znati o tome. Treba pisati, snimati filmove, emisije sa tom tematikom i naravno, razgovarati kako bi u budućnosti mogli prepoznati opasnost i na vrijeme se obraniti.

Zbog blokade u Pologu koja je trajala tri dana u svibnju 1991. godine zadatak JNA nikada nije obavljen. Goloruki hrvatski narod stao je pred tenkove i tako spriječio moguću okupaciju zapadne Hercegovine, odnosno spajanje srpskih jedinica iz Knina, odnosno Krajine, s jedinicama JNA u Mostaru i vjerojatno spriječio napad na Split.

Izvor: Hrvatski medijski servis