Blagajski ekolozi pokušavaju vratiti bjeloglave supove

Iako prvi pisani podaci o kolonijama bjeloglavih supova u Hercegovini datiraju iz 1885. godine, ovo su ptice koje potječu od strvinara starog svijeta. Nekad su desetine njih letjele bosansko-hercegovačkim nebom, a danas tek samo dva koja se nalazi u Ekocentru u Blagaju.

Lili i Jablan iz španjolske regije Extremadura dva su jedina bjeloglava supa u BiH. Iako su nekad bjeloglavi supovi letjeli i gnijezdili se na ovim krševitim brdima te svojim impozantnim izgledom privlačili brojne turiste, danas im je ovo mjesto tek usputna postaja.

Lešinari se hrane isključivo uginulim životinjama, najčešće krupnim sisavcima. U prošlosti su imali dovoljno hrane jer su se ljudi bavili stočarstvom. No, sa stokom nestali su i bjeloglavi supovi.

Trovanje bjeloglavih stupova se dogodilo u Blagaju 1991. godine. Kako bi čovjek obranio svoje stado koza od vukova, otrovao je jednu kozu u nadi da će ubiti vuka. Međutim, otrovao je skoro sve supove koji su nastanjivali to područje. Upravo na ovom mjestu gdje je bilo najveće trovanje bjeloglavih supova, organizacija Novi val osam godina radi na procesu vraćanja lešinara na ovo mjesto.

Visinom od jednog metra, težinom do 15 kilograma te rasponom krila do nevjerojatna tri metra, bjeloglavi supovi su živući primjer ekološkog čistača prirode.