“Haaška nepravda i dvostruka pravila”

U sinoćnjoj emisiji Argumenti govorilo se o presudama Haaškoga suda, dvostrukim kriterijima kada su u pitanju zločini počinjeni na prostoru Bosne i Hercegovine, ali i sustavnim prikazivanjem nekih naroda kao zločinaca, dok se druge amnestira i prikazuje kao najveće žrtve ratnih zbivanja iz devedesetih godina.

Iako u svom statutu nije imao odredbu o “udruženom zločinačkom poduhvatu” Haaški sud tu je tezu koristio kako bi osudio šestorku Bosanskohercegovački Hrvata.
“Nijedan od njih nije se doveo izravno u vezu sa zločinima, već se u okviru ove doktrine o udruženom zločinačkom poduhvatu njima pripisalo sve ono što se događalo na područje cijele Bosne i Hercegovine”. Velika Britanija koja je u svom zakonodavstvu imala pojam “udruženog zločinačkog poduhvata” to je 2016. godine izbacila iz svog zakonodavstva, jer se s tom doktrinom moglo osuditi svakoga koje obnašao bilo kakvu, političku, ili vojnu funkciju, samo zato jer se našao na mjestu gdje gdje počinjen zločin, ističe ravnatelj dokumentacijskog centra Željko Raguž.

Međunarodni suci nisu dobro razumjeli bit problema u Bosni Hercegovini. Armiju BiH su smatrali državnom vojskom, iako je ona bila isključivo Muslimanska vojska, ističe Miro Zelenika, logoraš i bivši predsjednik Hrvatske udruge logoraša u Bosni i Hercegovini. Prisjetio se Zelenika kako je prilikom jednog od dolazaka glavnog tužitelja Haaškoga suda i sam bio svjedok kako se podilazi Bošnjacima u Bosni i Hercegovini. Riječ je o optužnici generalu Rasimu Deliću. “Presuda je bila kao da je počinio neki prekršaj, a ne kazneno djelo ratnog zločina”, navodi Zelenika.

“Pitao sam glavnog tužitelja Haaškoga suda Sergea Brammertza o ovom slučaju, a on mi je odgovorio kako je Sudsko vijeće naredilo tužiteljstvu Haškoga suda da skrati optužnicu protiv Delića, na način da nje izbaci kaznena djela protiv Hrvata, navodeći kako tužiteljstvo BiH može kasnije teretiti Delića”.
Kazao je kako je o ovome obavijestio tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, prijavio Delića, međutim sud BiH nije podigao optužnicu, a Delić je ubrzo umro.

Sukobi u Bosni i Hercegovini željeli su se prikazati kao oblik građanskog rata, a ključnu ulogu imale su neke od međunarodnih država, koje su zbog dobrih veza s Arapskim svijetom i prodaje svog naoružanja njima, bili blagonakloni prema Muslimanima u Bosni i Hercegovini, naveo je Raguž. Krivotvore se podaci o broju zarobljenika, i na osnovu toga neki od naroda dobivaju male, a neki velike zatvorske kazne.

Zelenika se prisjetio svoga dolaska u logor u Jablanicu, tamo je vidio generala Sefera Halilovića, kako sjedi i gleda dovođenje zarobljenika. Tražio je da o tome svjedoči, međutim sud je to odbio, a Halilović je za te kao i niz drugih zločina u potpunosti oslobođen.

Ljudi sumnjive prošlosti nalaze se na viskom funkcijama unutar Bošnjačkoga rukovodstva. Od sadašnjeg Bošnjačkoga člana predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, savjetnika Amira Kubure koji je obnašao visoke funkcije na Unervizitetu u Sarajevu, te Selme Cikotića koji radi kao savjetnik Bošnjačkog člana predsjedništva, a zarobio je sve Bugojanske Hrvate.

Zelenika je na kraju iskazao nadu kako Hrvatski dužnosnici izabrani u Parlamente Bosne i Hercegovine neće više šutjeti o ovim temama, te da će prenositi glas svoga naroda.

Cijelu emisiju možete pogledati u prilogu.