Kakva je budućnost šumarstva i prerade drva u BiH?

Čak 55% područja Bosne i Hercegovine je pod šumama. No, postavlja se pitanje je li to prirodno bogatstvo u dovoljnoj mjeri iskorišteno? U kakvom su položaju šume, a u kakvom drvoprerađivači te kada se može očekivati donošenje Zakona o šumama na razini Federacije? Na ova i brojna druga pitanja kroz dva dana na Kupresu, odgovaraju eksperti iz ove oblasti, u okviru međunarodne konferencije “Budućnost šumarstva i prerade drva u BiH”.

Danas i sutra Kupres je središte šumarstva i drvne industrije regije. Brojni stručnjaci, drvoprerađivači, šumari i politički dužnosnici okupili su se na jednom mjestu s istim ciljem – uneparijediti šumarstvo i drvnu industriju.

“Sektor šumarstva kao dio gospodarske grane je izuzetno značajan, ne samo zbog upošljavanja ljudi u lokalnoj zajednici, nego i u smislu razvijanja i naseljenosti ruralnih područja na prostoru kako Hercegbosanske županije tako i cijele Bosne i Hercegovine”, rekla je Borjana Krišto, predsjedateljica Zastupničkog doma PSBIH.

No, unatoč tome još uvijek nije usvojen Zakon o šumama na razini Federacije.

“Iz tog razloga financijska sredstva nam stoje blokirana i ne mogu se upotrijebiti za održivo gospodarenje, razminiranje, ulaganje u šumske komunikacije, ulaganja u degradirane izdanačke šume što bi doprinosilo većoj količini biomase, a doprinijelo bi i pristupačnijoj i jeftinijoj sirovini. Ja ovim putem apeliram da Parlament uzme u razmatranje Zakon o šumama koji je u proceduri” rekla je Danica Cigelj, pomoćnica ministra Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

“Ja mogu reći kako smo na razini županije učinili sve i da se Hercegbosanska županija očitovala na Nacrt zakona o šumarstvu. Želim samo reći kako ćemo sudjelovati i činiti sve da se donese Zakon, jer nadležnost je zajednička pa treba biti i zajednički interes” dodala je Krišto.

Uloga drvoprerađivača u zadržavanju stanovništva na ovim područjima je velika. No, za to su im između ostalog, potrebni obučeni kadrovi. Iz Hercegovačkog drvnog klastera su poručili kako se na tome itekako radi.

“Nemamo škola koje školuju kadrove za drvnu industriju. Mi kroz klaster pokušavamo osnivati odjeljenja po srednjim školama. Prošle godine to smo učinili u Tomislavgradu, a ove ćemo u Ljubuškom” rekao je Zdravko Vojvodić, predsjednik drvnog klastera “Hercegovina”.

Iz šumskog gospodarskog društva Hercegbosanske šume, kao najveći problem istaknuli su veliku površinu miniranog područja, dok su iz hrvatskog drvnog klastera najavili konferenciju koja će ove godine na temu razminiranja organizirati u Bruxellesu. Ujedno su i organizatori međunarodne konferencije koja se na Kupresu održava na temu “”Budućnost šumarstva i prerade drva u BiH”.

Tijekom prvog dana konferencije obradile su se brojne teme, među kojima i “Energija iz drvne biomase”. Ovogodišnja konferencija okupila je oko 150 sudionika, a na Kupresu se održava već treću godinu za redom. Značaj konferencije i zaključci za sudionike su iznimno važni, osobito jer se održava u županiji koja obiluje drvnim resursom na temelju kojeg je zaposlen veliki dio lokalnog stanovništva.