Korak po korak do socijalne uključenosti osoba s invaliditetom

Osobama s invaliditetom život je težak, stoga cijelo društvo treba raditi na tome da im se omogući socijalna uključenost u skladu s UN-ovom konvencijom koja predlaže mjere i način ostvarivanja prava mladih i djece s invaliditetom, a koju je potpisala i ratificirala i BiH. Zaključak je to konferencije koju je organizirala Misija OSCE-a u BiH u suradnji s Koalicijom organizacija osoba s invaliditetom Hercegovačko-neretvanske županije “Zajedno smo jači.”

Cilj konferencije je doprinijeti usvajanju nacrta akcijskog plana na lokalnoj razini za provedbu Strategije za unaprjeđenje prava i položaja osoba s invaliditetom u Federaciji BiH za razdoblje od 2016. do 2021. godine.

“Osobama s invaliditetom život je težak i sve što radimo je da im taj život olakšamo, i to u skladu s UN-ovom konvencijom koja predlaže mjere i način ostvarivanja prava mladih i djece s invaliditetom koju je potpisala i ratificirala i BiH. Novom strategijom, koja je usvojena krajem prosinca prošle godine, proizlazi obveza nositelja vlasti u HNŽ-u da ugrade odredbe UN-ove konvencije”, istaknula je predsjednica Udruge “Ružičnjak” i liderica Koalicije “Zajedno smo jači” Jasna Rebac.

“Potrebno je usvojiti akcijski plan na lokalnoj razini čiji je prijedlog prije tri godine izradila Koalicija organizacija osoba s invaliditetom u HNŽ-u “Zajedno smo jači”. U posljednje dvije godine formirana je i radna skupina za izradu konačnog lokalnog plana čijem se usvajanju nadamo krajem godine”, ustvrdila je predsjednica te organizacije Lejla Lelić.

Lokalni akcijski plan trebao bi sadržavati popis potreba osoba s invaliditetom koje bi društvena zajednica mogla na jednostavan način primjenjivati jer sve poteškoće djece i mladih s invaliditetom proizlaze zbog nepostojanja sustava.

“U prošlom prijedlogu i sada istaknuli smo dva prioriteta, a to su asistencija osobama s invaliditetom i uklanjanje fizičkih i psihičkih prepreka. Veliki broj predškolskih ustanova ne prima djecu s poteškoćama, dok su u osnovnim školama otvorena vrata, ali je pitanje kvalitete jer nije dovoljno samo uključiti dijete u inkluzivni proces”, tvrdi predsjednica Udruge “Vedri osmijeh” Danijela Kegelj.

U HNŽ-u postoji samo jedna srednja škola koja ima prilagođen program za osobe s invaliditetom. Samim time isključena je mogućnost sudjelovanja na tržištu rada, a poslodavci im zbog predrasuda i dalje “stidljivo” daju priliku. To je samo jedan od dokaza da je potrebno što prije usvojiti Strategiju za unaprjeđenje prava i položaja osoba s invaliditetom u Federaciji BiH.