Što podrazumijeva briselska nadogradnja Daytona koju zagovara Deklaracija HNS-a BiH?

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine na svom osmom zasjedanju u Mostaru usvojio je Deklaraciju u kojoj se, među ostalim, govori o daytonskoj BiH kao neostvarenoj državi u dubokoj ustavnoj, institucionalnoj i političkoj krizi te potrebi “europeizacije Daytona” kroz “bruxellesku nadogradnju”. Bosna i Hercegovina treba biti uređena kao simetrična federalna država koja će u potpunosti uvažiti njena tri konstitutivna naroda, navodi se u Deklaraciji, piše Hrvatski Medijski Servis.

U Deklaraciji stoji da su izvorni Washingtonski i Daytonski sporazumi uvažili i operacionalizirali hrvatsku konstitutivnost u BiH i osigurali relativno visok stupanj ustavne i institucionalne jednakopravnosti Hrvata s Bošnjacima i Srbima. Podsjeća se, međutim, kako su naknadne izmjene spomenutih sporazuma kroz nametnute ustavne amandmane od strane OHR-a i pogrešnu interpretaciju u značajnoj su mjeri promijenile karakter tih sporazuma te, među ostalim, dovele u pitanje Ustav i daytonsku BiH, hrvatsku konstitutivnost u BiH, a Hrvate stavile u podređenu i neravnopravnu ustavnu, institucionalnu i političku poziciju u odnosu na Bošnjake i Srbe.

Postojeće uređenje neprihvatljivo za Hrvate

Hrvatima se negira pravo legitimnog političkog predstavljanja, odnosno, trenutno ustavno uređenje ne osigurava im da ih u tijelima vlasti na svim administrativno-političkim razinama koje su državni i entitetski ustavi namijenili legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda predstavljaju njihovi legitimno izabrani politički predstavnici.

O tome, među ostalim, svjedoče i činjenice kako je u dva navrata na razini Federacije BiH uspostavljena vlast bez legitimnih hrvatskih predstavnika („Alijansa“ i „Platforma“), te je u tri navrata Hrvatski član Predsjedništva BiH izabran suprotno političkoj i izbornoj volji hrvatskog naroda, odnosno nametnut Hrvatima pravnim, političkim i izbornim nasiljem.

Pored toga što je čin ponovnog nametanja hrvatskog člana Predsjedništva BiH nelegitiman i nelegalan te moralno koruptivan čin, on je, kako stoji u Deklaraciji HNS BiH, i uvreda hrvatskom nacionalnom i političkom dostojanstvu te simbol hrvatskog obespravljivanja i dekonstituiranja;

1. jer im negira pravo da slobodno raspolažu rezultatima svoga rada nepravednim prelijevanjem financijskih sredstava koja stvaraju ljudi i poduzeća u većinskim hrvatskim općinama i županijama u područja i institucije u kojima Hrvati ne raspolažu instrumentima zaštite i artikulacije svojih nacionalnih interesa;

2. jer im negira pravo slobodno raspolagati društvenim, kulturnim i prirodnim resursima na područjima gdje stoljećima žive, preko nepravednih i nametnutih zakona, donesenih preglasavanjem, odnosno političkim i institucionalnim nasiljem;

3. jer im uskraćuje i negira, ne samo konstitutivna prava, nego i prava na kulturnu, obrazovnu i medijsku autonomiju čak i u stupnju i obliku kojeg u nacionalnim državama uživaju pripadnici nacionalnih manjina;

4. jer ih izlaže nesrazmjernom riziku od politički, ideološki i nacionalno motivirane pravosudne represije, osobito kada je u pitanju braniteljska populacija, s obzirom da u represivnom aparatu i najvišim pravosudnim tijelima odlučujuću ulogu imaju predstavnici ostala dva naroda ili Hrvati mahom od njih izabrani;

5. jer ih izlaže kontinuiranom, organiziranom i upravljanom političkom, ideološkom i medijskom nasilju koje ima mnoštvo elemenata paraobavještajnog djelovanja, govora mržnje i ratnoga huškanja s ciljem diskreditiranja i ocrnjivanja svih društvenih i političkih aktera koji javno zagovaraju načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda;

6. jer sve navedeno, među ostalim razlozima, snažno utječe na proces iseljavanja Hrvata iz BiH i dovodi do vrlo ozbiljnih demografskih problema u okviru hrvatskog nacionalnog korpusa, sroji u Deklaraciji.

Europeizacija Daytona – Bruxelleska nadogradnja

U HNS- u smatraju da su unitaristički i separatistički ciljevi i interesi nespojivi i izravno suprotstavljeni temeljnim daytonskim načelima i modelima, stoga u njima treba tražiti glavne uzroke nefunkcionalnosti i nestabilnosti daytonske BiH. Rješenja akutnih i kroničnih kriza, prema stajalištima Hrvatskog Narodnog Sabora, treba tražiti kroz povratak Daytonu i njegovu temeljnom načelu konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

Kako bi BiH mogla nastaviti i uspješno završiti svoj euroatlantski put, odnosno postati punopravna članica EU i NATO-a nužno je pristupiti takozvanoj briselskoj nadogradnji daytonskoga temelja, odnosno, ustavnim, zakonskim i institucionalnim promjenama na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog političkog predstavljanja, kako je navedeno u rezolucijama Europskoga parlamenta iz 2014. i 2017. godine, ističe se u Deklaraciji HNS BiH usvojenoj na jučerašnjem 8. zasjedanju u Mostaru.

To, naglašava se, podrazumijeva novu i racionalniju administrativno-teritorijalnu organizaciju zemlje koja će na jednak način uvažiti sva tri konstitutivna naroda dosljednom operacionalizacijom načela iz preambule Daytonskoga ustava o konstitutivnosti naroda.

BiH kao simetrična federacija

U tekstu Deklaracije izrijekom se ne navodi kako bi Bosnu i Hercegovinu trebalo administrativno-teritorijalno preurediti. Zaključuje se da je nužno izmijeniti Ustav koji će kreirati simetričnu federalnu državu u odnosu na tri konstitutivna naroda.

Svrha tih promjena treba biti:

1. u što većoj mjeri uskladiti ustavne odredbe i zakonske norme s natkrovljujućim načelom Ustava BiH, načelom konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba;

2. osigurati što veći stupanj individualnih, ljudskih i građanskih prava svakom državljaninu BiH bez obzira na njegovu nacionalnu (ne)pripadnost. U praksi, to bi značilo u punom opsegu provesti mjerodavne odluke Ustavnog suda BiH i Europskoga suda za ljudska prava.

Promjene Ustava i izbornog zakona, naglašava se u Deklaraciji HNS BiH trebaju uvažavati sljedeća načela:

1. legitimno političko predstavljanje i međusobna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda na svim administrativno-političkim razinama u BiH u onim tijelima i institucijama koje je Ustav BiH namijenio legitimnom zastupanju konstitutivnih naroda;

2. osiguranje bez diskriminacije prava svima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda da biraju i budu birani.

3. Upravo su Belgija i Bruxelles, kao sjedište EU, primjer i dokaz kako su načela federalizma i konsocijacijske demokracije dio europske pravne i političke stečevine, te kako je moguće i poželjno ta načela uskladiti s načelima individualnih, ljudskih i građanskih prava i sloboda, odnosno primjer i dokaz kako je moguće na daytonskom temelju napraviti briselsku nadogradnju, navodi se u Deklaraciji HNS-a.

HNS BiH će pripremiti novi integrirani Prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH koji zadovoljava sva gore navedena načela, nvadeno je u Deklaraciji HNS BiH.

Teritorijalno nepovezana federalna jedinica s hrvatskom većinom

Iako se u Deklaraciji HNS BiH ne iznose detalji novog simetričnog federalnog administrativno teritorijalnog preuređenja BiH, na čemu će raditi posebno povjerenstvo, s obzirom da se Deklaracija poziva na prethodne Deklaracije HNS BiH, te na Rezoluciju Europskog parlamenta jasno je kako je novi model BiH kao simetrične Federacije na tragu modela, koji je nešto preciznije definiran Deklaracijom usvojenoj na 5. zasjedanju HNS BiH 2013. Podsjetimo, u tada usvojenoj deklaraciji navedeno je kako je potrebno izraditi prijedloge ustavnih promjena, promjena Izbornog zakona i nove upravno-teritorijalne organizacije u okviru modela Bosne i Hercegovine kao “složene države tri ili više federalnih jedinica u kojima bi sva tri naroda bila konstitutivna, ali od kojih bi najmanje jedna takva federalna jedinica bila s hrvatskom većinom”.

Najviši dužnosnici HNS BiH tada su isticali kako se zalažu za većinski federalnu jedinicu s teritorijalnim diskontinuitetom, koja bi obuhvaćala većinski hrvatska područja u BiH. Naglašavali su kako ni dva postojeća entiteta RS i F BiH nisu teritorijalno povezani, te da se time otklanjaju strahovi bošnjačkih stranaka od podjele BiH, jer princip teritorijalne nepovezanosti jamči da se entiteti ne mogu odcjepiti.

I tada, kao i danas takvom riješenju protive se, međutim, bošnjačke stranke koje zagovaraju BiH organiziranu, kao unitarnu državu, građansku državu, s ekonomskim regijama.

Najjača srpska stranka SNSD podržava zahtjev Hrvata da imaju svoju federalnu jedinicu, odnosno, kako je u Banja Luci i Sarajevu nazivaju treći entitet, no protiv su toga da se dira u teritorij RS, dok je oprbeni SDS protiv bilo kakvog raspakiranja Daytonskog sporazuma smatrajući kako je takav scenarij opasan za opstanak Republike Srpske.