Veći dio medicinskog otpada završi na komunalnim odlagalištima

Procjena Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH je da se u tom entitetu godišnje prikupi oko pedeset tisuća tona medicinskoga otpada, a veliki problem predstavlja njegovo propisno zbrinjavanje.

– U Federaciji BiH postoji čitav niz zakonskih rješenja, pravilnika i drugih i normativnih akata koji reguliraju upravljanje medicinskim otpadom, ali nažalost iskustva na terenu pokazuju da o ovom pitanju imamo puno nejasnoća i da sustav koji je uspostavljen u zdravstvenim ustanovama nije na zadovoljavajućoj razini – kazao je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH Davor Pehar uoči početka seminara “Upravljanje medicinskim otpadom”.

Na seminaru, u organizaciji Federalnog ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo FBiH, predstavljeni su zakonski okviri koji tretiraju zbrinjavanje medicinskog otpada te obveze proizvođača s aspekta načina postupanja s medicinskim otpadom u zdravstvenim ustanovama.

Medicinski otpad nastaje prilikom pružanja zdravstvenih usluga, a razlikuje se patološki, infektivni, farmaceutski i kemijski otpad, te posude pod pritiskom, oštri predmeti i radioaktivni otpad.

Rizici opasnog medicinskog otpada su infektivne bolesti, efekti radioaktivnih supstanci, trovanja ili intoksikacije.

Rizične skupine za pojavu ovih infekcija su, prije svega, zdravstveni radnici i drugi zaposlenici u zdravstvenim ustanovama, ali i pacijenti.

Prema riječima dr. Pehara, zbrinjavanje medicinskog otpada zahtjeva dodatna financijska sredstva koja zdravstvene ustanove nemaju, a s druge strane, mreža ustanova koje zbrinjavaju medicinski otpad nisu organizirane na zakonit i propisan način.

Upravljanje medicinskim otpadom u BiH je regulirano entitetskim i županijskim zakonima i podzakonskim aktima koji propisuju da se medicinski otpad mora skupljati odvojeno, voditi evidencija, spremati u odgovarajuće spremnike i privremeno skladištiti u posebno odvojenom prostoru do obrade ili predaje ovlaštenoj osobi koja ima propisanu dozvolu za upravljanje medicinskim otpadom.

Međutim, u praksi situacija je poprilično drukčija, istaknuto je na seminaru.

– Veći dio otpada završava na komunalnim deponijima bez prethodne obrade ili se ispušta u kanalizacijski sustav te izaziva potencijalnu opasnost po zdravlje stanovništva i lokalnu sredinu – upozorio je koordinator upravljanja medicinskim otpadom u Republici Srpskoj Željko Aleksić.

On je podsjetio kako zakon propisuje čak i zatvorsku kaznu u slučaju nepropisnog zbrinjavanja otpada.

– Tvrtke koje zbrinjavaju medicinski otpad trebalo bi se više angažirati jer po zakonu o upravljanju otpadom svaka osoba koja tretira otpad, a izazove opasnost po život i okolinu kažnjava se kaznom zatvora od 3 mjeseca do 3 godine te novčanom kaznom od dvije do deset tisuća maraka – kazao je Aleksić.

Izvor: Fena