Čokolada je omiljena delicija većine ljudi – primamljiva, ukusna, slatka.
Kroz povijest čokolade potvrđeno je da ona poboljšava pamćenje i koncentraciju, sposobnost rješavanja problema, ali i prokrvljenost mozga, pa se pokazala i kao dobra prevencija srčani udari.
Nije ni čudo što je zovu hranom bogova!
Otkrijte istine i zablude o čokoladi
Znanost o čokoladi kaže da može sniziti krvni tlak, smanjiti rizik od srčanih bolesti, pomoći u regulaciji šećera u krvi, smanjiti stres…
Propisivanje kakaa kao lijeka za čireve sifilisa, što su radili u viktorijansko doba, već je bila potpuna besmislica .
Čokolada je dobar antioksidans i ima neka protuupalna svojstva, pa neki znanstvenici istražuju može li smanjiti rizik od raka ili demencije. Nije svaka čokolada jednako ljekovita.
Za protuupalni učinak zaslužni su flavonoidi koji potječu iz zrna kakaovca.
Zato je korisnija tamna od mliječne čokolade, a bijela je potpuno beskorisna jer ne sadrži kakao i zapravo – nije nikakva čokolada.
Čak ni tamna čokolada, s gotovo 90 posto kakaovca u sebi, možda nije toliko korisna. Ovisi o tome je li primijenjen postupak kemijske alkalizacije, poznat i kao “nizozemski postupak”.
Sirovi kakao je relativno kiseo, pH 5,0 do 5,5, pa je često alkaliziran. U ovom slučaju, razina flavonoida u čokoladi je niska.
Inače je jako visok. U pravilu je kakao prah tretiran, a netretirana tamna čokolada je, dakle, ono što je i ukusno i zdravo.
Koje sastojke sadrži kvalitetna čokolada?
Što se tiče sastava čokolade, polazimo od principa „manje je više“. Kvalitetna tamna čokolada obično sadrži 4 sastojka: kakao masu, kakao maslac, malo šećera i emulgator sojin lecitin (uglavnom).
Uz ove sastojke može se naći i prirodna aroma vanilije.
Mliječna čokolada također sadrži mlijeko u prahu. Najvažniji sastojak je kakao masa, kvalitetna čokolada mora imati najmanje 50% kakaovih dijelova, tj. kakao masa. Kakao maslac je prirodna mast.
Kvalitetna čokolada ne sadrži nikakve biljne masnoće, s niskim udjelom kakaove mase to je vaš glavni pokazatelj kvalitete, dok je stabilnost čokolade postignuta emulgatorom.
Zanimljive činjenice o čokoladi
- Znanstveno ime stabla od kojeg dolazi čokolada je Theobroma cacao, što znači “hrana bogova”.
- Čokolada se kao piće konzumirala 90% svoje povijesti.
- Tijekom Revolucionarnog rata, vojnici su ponekad bili plaćeni čokoladom.
- Prva čokoladna ploča nastala je 1847.
- Jeste li gledali film Psiho? Za poznatu scenu tuširanja, čokoladni sirup korišten je kao krv.
Zašto jesti čokoladu?
- Čokolada sadrži mnoge hranjive tvari, uključujući kalij, kalcij i željezo. Također sadrži vitamin B riboflavin.
- Istraživanja su pokazala da ljudi koji redovito konzumiraju čokoladu ili kakao imaju niži krvni tlak od onih koji to ne čine.
- Čokolada sa 70% kakaa i više sadrži više antioksidansa od oraha i crnog vina.
- Čokolada je prirodni antidepresiv, sadrži triptofan koji stvara serotonin ili kako ga zovu hormon sreće.
Čokolada utječe na zdravlje srca
Tamna čokolada štiti zdravlje srca i krvožilnog sustava. Klinička istraživanja potvrđuju da nekoliko kockica čokolade dnevno snižava krvni tlak, poboljšava protok krvi, sprječava stvaranje ugrušaka i smanjuje vrijednost LDL (štetnog) kolesterola, piše Alternativa za Vas.
Čokolada kao antidepresiv
Čokolada sadrži serotonin koji djeluje protiv depresije i endorfine koji daju osjećaj zadovoljstva.
Čokolada je odavno poznata kao afrodizijak, što ju čini popularnim poklonom za Valentinovo.
Čokolada je riznica antioksidansa
Tamna čokolada i kakao bogati su antioksidansima koji se mogu pronaći u voću, povrću, žitaricama i orašastim plodovima.
Antioksidansi štite naše tijelo od preranog starenja i mnogih bolesti, uključujući rak.
Čokolada regulira razinu šećera u krvi
Unatoč slatkom okusu, tamna čokolada ima nizak glikemijski indeks. To znači da jedenje tamne čokolade ne podiže razinu šećera u krvi, što je dobra vijest za dijabetičare.
I ne samo to – flavonoidi koje sadrži čokolada zapravo liječe dijabetes jer poboljšavaju osjetljivost stanica na inzulin i glukozu.
Čokolada sadrži važne minerale
Kao i drugi predstavnici biljnog svijeta, čokolada sadrži cijeli niz vitamina i minerala.
Bogata je bakrom, magnezijem, kalcijem, kalijem i željezom.
Da zaključimo o čokoladi
Namirnica za kojom se najčešće poseže kada tražimo hranu za “vratiti dobro raspoloženje” je čokolada.
Danas se čokolada “službeno” smatra odgovornom za poticanje dobrog raspoloženja.
Konzumacijom manjih količina čokolade potičemo koncentraciju te jačamo svoje intelektualne i psihičke sposobnosti.
Valja naglasiti da pretjerana konzumacija čokolade može izazvati potpuno suprotne učinke.
Preporučljivo je izbjegavati čokoladu prije spavanja jer može uzrokovati nesanicu.
Osobe koje imaju problema s povišenim kolesterolom mogu povremeno konzumirati manje količine čokolade.
Čokolada utječe na povećanje tjelesne težine ili popularno – „Čokolada deblja“ jer 100 grama daje oko 600 kcal.
Čokolada je bogat izvor mineralnih soli. Izvrstan je izvor fosfora, minerala koji “hrani” moždane živce.
Čokolada je i pravi rudnik magnezija, elementa u tragovima neophodnog za normalno odvijanje svih životnih metaboličkih procesa.
Jedna pločica čokolade od 100 g sadrži približno dnevne potrebe ovog minerala. Suprotno dugotrajnom mišljenju, čokolada ne uzrokuje zatvor.
Za kraj – povijest čokolade
Ako vas zanima povijest čokolade, evo kako se čokolada razvijala i usavršavala tijekom godina.
Arheolozi su pronašli tragove čokolade u 2600 godina starim posudama Maja.
U čokoladi se uživalo kao u gustom, pjenastom napitku, piće su pili svi, od bogatih do siromašnih.
1500. Čokolada je izvorno energetsko piće – astečki car Montezuma II svojedobno je izjavio da je to “božansko piće koje potiče otpor”, vjerojatno protiv europskih, točnije španjolskih osvajača, “i suzbija iscrpljenost”.
Šalica tog dragocjenog napitka (kakao) omogućuje čovjeku da cijeli dan hoda bez hrane”. Do 16. stoljeća čokolada je bila popularna i u Americi i u Europi kao lijek protiv groznice, kašlja, želučanih i jetrenih problema.
Godine 1577. Francisco Hernandez je napisao da Meksikanci prže zrna kakaovca, melju ih u prah i tako suzbijaju dizenteriju.
Znanstvenici su 2005. godine utvrdili da flavonoidni antioksidansi iz čokolade zaista mogu zaustaviti izlučivanje tekućine iz stanica probavnih organa, pa su Meksikanci bili u pravu.
1719. Čokolada za večeru – Francuz D. De Quelus je u knjizi “Prirodna povijest čokolade” iz svog 15-godišnjeg boravka u Sjevernoj i Južnoj Americi zaključio da čokolada ima iste hranjive tvari kao i govedina.
Tvrdnju je argumentirao opisom žene koja je imala ozlijeđenu čeljust, što joj je onemogućavalo žvakanje.
Tijekom oporavka živjela je na dijeti od čokolade otopljene u toploj vodi sa šećerom i cimetom. – I bila je jača i življa nego prije nesreće.
1825. Lijekovi se lakše gutaju s malo čokolade – francuski farmakolog Jean-Antoine Brutus Menier otvorio je tvornicu koja je tablete koje se teško gutaju umatala u čokoladu. Tako je nastala Menier čokolada, na kraju je prodana Nestleu.
1864. Stavljaju čokoladu na rane od sifilisa!? Doista jesu.
1875. Rođena mliječna čokolada – Švicarac Daniel Peter eksperimentirao je deset godina i došao do mješavine kakaa, kakao maslaca, kondenziranog mlijeka i šećera.
Zaključio je da je bogatija hranjivim tvarima od kave.Švicarska je ostala središte mliječne čokolade sve do 1904. godine, kada je osvojila Englesku, obećavajući da će “snažne muškarce učiniti jačima”.
1900. Osvajanje Amerike Milston S. Hershey izgradio je svoje ime, lansirajući karamelu, da bi početkom novog stoljeća prešao na čokoladu, zbog koje je osobno otišao u misiju u Švicarsku. Tako je nastala čokoladica od 5 centi.
1989. Antidepresivi za čokoholičare. Liječnici su prvi put uspjeli antidepresivima pomoći pacijentima ovisnicima o čokoladi da se počnu opirati čokoladi.
Lijek se zvao bupriupon ili Wellbutrin.
Jedna žena, koja je jela kilogram čokolade dnevno i patila od depresije, uspjela je prestati dirati čokoladu, dok joj je ostatak apetita ostao nepromijenjen.
1996. Je li čokoladizam doista ovisnost? Odavno je neosporno da je to najpoželjnija namirnica. Ali psiholozi se ne slažu oko toga koliko može biti ovisnost poput droge ili alkohola.
Čokolada doduše sadrži kofein i neke sastojke slične onima u nekim halucinogenim biljkama, ali nipošto u tolikim količinama da bi mogli dugoročno utjecati na kemiju mozga.
1998. Otkrivena tajna užitka u čokoladi – Istraživanje na uzorku od 330 odraslih osoba pokazalo je da ljudi posebno posežu za čokoladom kada su pod stresom, depresijom ili tjeskobom.
Pokazalo se da to dovodi do naglog povećanja razine endorfina u tijelu, kemikalije za dobar osjećaj koja se javlja i tijekom tjelesnog vježbanja.
2002. Bori li se doista protiv raka? Gotovo je predobro da bi bilo istinito.
Pretpostavlja se da bi mogla postojati veza između antioksidansa u čokoladi i niže stope raka pluća.
Godine 2003., znanstvenici u studiji žena u postmenopauzi u SAD-u primijetili su da su one koje su konzumirale velike količine katehina imale 45% manju incidenciju raka debelog crijeva od onih koje su ih konzumirale manje.
Istina, čak više katehina ima u čaju, jabukama, kruškama nego u čokoladi…
2004. Trudnice slatke kao čokolada Pokazalo se i da su žene koje su u trudnoći jele čokoladu rađale bebe koje su u dobi od pola godine bile znatno aktivnije i stabilnijeg temperamenta od ostalih.
Pretpostavlja se da im je čokolada pomogla u suzbijanju prenatalnog stresa.
2005. Tamna čokolada i dijabetes – Isprva kontraintuitivno, mala studija otkrila je da su zdrave odrasle osobe koje su jele 30 grama tamne čokolade dnevno tijekom 15 dana imale bolju osjetljivost na inzulin i niži krvni tlak od onih koji su jeli istu količinu čokolade s bijelom čokoladom.
2006. Čokolada kao indijanska tajna zdravog srca – Na otoku u Panami, Kuna Indijanci ne poznaju bolesti srca ni visoki krvni tlak.
Ispostavilo se da oni piju kakao napitke 10 puta češće od svojih sunarodnjaka koji žive u glavnom gradu te zemlje.
A i prije toga se pokazalo da flavanoli mogu djelovati na takav način. Uslijedilo je otkriće da su, skeniranjem mozgova mladih žena, bolje reagirale nakon pet dana pijenja napitaka od kakaa bogatih flavanolima.
2008. Čokolada i upala – Znanstvenici su otkrili da su oni koji su jeli do dvije čokoladice dnevno imali niže razine C-reaktivnog proteina, markera upale povezane sa srčanim bolestima. Oni koji su jeli više od toga nisu imali nikakve koristi.
2010. Oni sa sindromom kroničnog umora koji više nisu mogli raditi uspjeli su se vratiti na posao nakon što su osam tjedana konzumirali čokoladu bogatu polifenolima.
2011. Ovisnost, stvarna opasnost ili mit – Postalo je jasno da osjećaj zadovoljstva dok nam se čokolada topi u ustima ima mnogo toga zajedničkog s djelovanjem nekih droga.
Stvar je i u šećeru i u čokoladi. Činjenica je da kod nekih odraslih čak dođe i prava euforija, ali što se kakaovca tiče, njegovim sastojcima predugo treba da uđu u krvotok da bi tako djelovali.
Što se šećera tiče, on djeluje puno brže i zapravo može promijeniti kemiju mozga u smjeru ovisnosti.
2012. Čokolada može zaštititi kožu – Velika studija na 120.000 ljudi u SAD-u pokazala je da oni koji su bili među najvećim konzumentima kakao napitaka imaju 13 do 18 posto rjeđu pojavu raka kože.
2015. Podaci o čokoladi i srčanom udaru i statistika – Velika analiza 150.000 ljudi u zapadnom svijetu otkrila je da do dvije pločice dnevno znače 21 posto manji rizik od moždanog udara, 29 posto manji rizik od srčanog udara i 45 posto manji rizik od srčanog udara rizik od bolesti srca.
Pokazalo se da mliječna čokolada, a ne samo tamna, može donekle imati takav učinak.
Neki su znanstvenici tada ipak upozorili da bi to mogla biti posljedica drugih elemenata prehrane.
